I. osnovna škola Bjelovar – škola usmjerena budućnosti

Nataša Ljubić Klemše, Helena Gustović Ljubić i Martina Supančić

U okviru Erasmus+ programa, potprograma KA1 u svrhu učenja za nastavno osoblje i projekta „Future-Oriented School“ I. osnovne škole Bjelovar učiteljice mr. Nataša Ljubić Klemše, Helena Gustović Ljubić i Martina Supančić, dipl. učiteljica stručno su se usavršavale u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske i u Republici Irskoj, u gradovima Londonu i Dublinu.

Projekt „Future-Oriented School“ za cilj ima inovirati školski kurikulum uvođenjem novih nastavnih metoda i modela poučavanja te unaprjeđenjem regionalne i međunarodne suradnje. CLIL metoda poučavanja stranog jezika (engl. Content and Language Integrated Learning), kritička upotreba IKT-a, povećanje jezičnih kompetencija učitelja, razvoj kvalitete škole samo su neki od ciljeva projekta koje će učiteljice i ravnateljica ostvariti stručnim usavršavanjem u inozemstvu.

Učiteljca Helena Gustović Ljubić stručno se usavršavala u „International House London“. „IH London“ je poznata škola jezika s više od 50 godina iskustva u podučavanju jezika te različitih programa za stručno usavršavanje učitelja. Sa sjedištem u prostranoj i potpuno opremljenoj školi, u neposrednoj blizini Covent Gardena, dio je Internation House World Organization. Godišnje oko 8000 studenata iz 150 različitih zemalja završi mnogobrojne jezične tečajeve. Učiteljica Helena je pohađala dvotjedni tečaj CLIL-a- Content and Language Integrated Learning (integrirano učenje sadržaja i jezika). CLIL je metoda poučavanja sadržaja različitih nastavnih predmeta na stranom jeziku. Ciljevi ovog tečaja su razumijevanje ključnih principa CLIL-a te istraživanje načina integriranja nastavnih predmeta i učenja jezika. Sudionici tečaja su naučili kako procijeniti, odabrati i prilagoditi autentične materijale koje će koristiti u nastavi, kako koristiti task- based učenje kako bi poboljšali učeničke govorne sposobnosti, kako razvijati sve četiri vještine (slušanje, govorenje, čitanje i pisanje) kod učenika, kako koristiti različite metode u ispravljanje govornih i pismenih pogrešaka, kako koristiti nove obrazovne tehnologije te projekte u nastavi.

Mr. Ljubić Klemše sudjelovala je na stručnom usavršavanju u prestižnoj školi u Londonu „Bloomsbury International“ gdje je zajedno sa sudionicima iz cijelog svijeta (ponajviše iz zemalja dalekog istoka: Japana, Tajlanda, Vijetnama) učila o britanskoj kulturi usavršavajući pri tome engleski jezik. Škola koju je učiteljica Nataša pohađala smještena je u centru Londona, u četvrti Camden, četvrti za koju kažu da je „srce svijeta“. Svojim je programom, sadržajem i mogućnostima koje pruža jedna od ponajboljih škola u Londonu. Ističe se svojim eklektičkim pristupom polaznicima na način da predavači koriste različite nastavne metode poučavanja kako bi zadovoljili različite stilove učenja polaznika. Poučavanje je zasnovano na kombinaciji komunikativnog (interaktivnog) (engl. Communicative language teaching) i kombiniranog učenja (engl. blended learning) čime se osigurava aktivno sudjelovanje polaznika u nastavi te im se ukazuje na načine kako se samostalno usavršavati.

Učiteljica engleskog jezika Martina Supančić stručno se usavršavala u Dublinu u školi „Alpha College of English“ u području korištenja novih obrazovnih tehnologija u nastavi. Za vrijeme svog boravka u Alpha Collegeu učila je raditi na pametnoj ploči, osmišljavati nastavne satove pomoću najsuvremenije metode „Flipped classroom“ (obrnuta učionica), koristiti animacije te digitalne stripove u nastavi i još mnoge druge zanimljive i korisne web alate pomoću kojih će svoju nastavu u budućnosti učiniti još produktivnijom te učenicima bližom i zanimljivijom.

Slobodno vrijeme učiteljice su provodile u razgledavanju i upoznavanju prekrasnih gradova Londona i Dublina. Obišle su najvažnije atrakcije i fotografijama ovjekovječile nezaboravne trenutke.

Škole, organizatorice usavršavanja, polaznicama su osigurale Europass Mobility Document, jedinstveni europski dokument kojim je potvrđeno i priznato njihovo međunarodno usavršavanje.

Učiteljice će nova znanja i kompetencije stečene ovim stručnim usavršavanjem podijeliti s kolegicama i kolegama u školi i izvan škole te će i na taj način usmjeriti I. osnovnu školu Bjelovar ka budućnosti, u skladu sa smjernicama nove kurikularne reforme.

u Bugarskoj

Jasna Terzić

U sklopu planiranog partnerskog susreta s Osnovnom školom Sv. sv. Kiril i Metodii jedanaest je učenika OŠ Ante Starčevića iz Rešetara, u pratnji ravnatelja Tihomira Batala, koordinatorice projekta i učiteljice RN Slađane Ninković te nastavnice engleskog jezika Željke Gospočić, od 9. do 13. ožujka boravilo u gradu Kardzhali u Bugarskoj. Posjet je dio aktivnosti ACES-ova projekta „Međugeneracijska solidarnost“.

Nakon gotovo petnaest sati puta stigli smo pred školu te se upoznali s domaćinima, ravnateljicom Lilyanom Todorovom Yankovom, voditeljicom projekta i nastavnicom engleskog jezika Iliyanom Stoyanovom, pomoćnicom ravnateljice Antoanetom Sendovom, školskim psihologom, nastavnicima, učenicima i njihovim roditeljima, a potom su smješteni u domovima učenika.

Naši partneri isplanirali su vrlo sadržajan i aktivnostima ispunjen program. Tijekom petodnevnog boravka upoznali smo brojne kulturne i povijesne znamenitosti grada, ali smo sudjelovali i na nastavi te se susreli s osobama treće životne dobi.

U četvrtak, 10. ožujka, naši su učenici u jutarnjim satima prisustvovali nastavi sa svojim prijateljima domaćinima. Dočekani smo prema njihovom običaju sa kruhom, solju i počasnom malom gardom, pozdravila nas je ravnateljica i zaželjela nam ugodan boravak u njihovoj školi i gradu. Bugarski učenici predstavili su nam svoju školu koja je po rezultatima učenika na brojnim natjecanjima najveća i najbolja osnovna škola u općini Kardzhali. Školu pohađa 500 učenika. Putem prezentacije predstavili su nam i svoj dosadašnji rad na projektu. Naši su učenici isto tako uz pomoć prezentacije predstavili našu školu, općinu Rešetare, BPŽ i državu.

Toga smo se dana uputili u Povijesni regionalni muzej grada. U pratnji ravnateljice bili smo i na prijemu kod upravitelja oblasti Kardzhali koji nas je pozdravio i zaželio nam srdačnu dobrodošlicu. Iskazao je zadovoljstvo projektom naših škola i uzajamnom suradnjom jer je naglašena važnost solidarnosti, volonterstva i zajedničkog rada.

U petak, 11. ožujka, obišli smo manastir Sv. Ivana Krstitelja iz XI. st. U pratnji domaćina uputili smo se u posjet Sportsko-intelektualnom klubu u kojem se, osim Udruge umirovljenika, odvija rad pjevačkih, folklornih i pjesničkih udruga. Uz srdačan prijem predsjednica Udruge umirovljenika poslala je pozdrave i poklone našoj Udruzi umirovljenika u nadi da će se suradnja nastaviti. Predstavili su nam se tradicionalnim pjesmama koje su otpjevali učenici folklorne skupine te tradicionalnim folklornim plesom koji su nam izveli umirovljenici. Naš ravnatelj zahvalio se na dobrodošlici uz prigodne darove, a zatim smo i mi otpjevali dvije slavonske pjesme uz pratnju harmonike koju je svirao učenik Filip Cindrić. Naše učenice Iva Kičić i Iva Špoljarić izražajno su recitrale pjesmu M. P. Miškine Hrvatska moja. Na kraju smo svi zajedno naučili plesati bugarski tradicionalni ples.

Nakon ručka smo se uputili na prijem kod dogradonačelnice grada Kardzhali. U subotu, 12. ožujka, prisustvovali smo otvorenju šahovskog natjecanja učenika, obišli smo arheološko nalazište Perperikon, a slobodno poslijepodne iskoristili smo za razgledavanje grada te za kupnju suvenira i poklona. Oproštajnu večer proveli smo u etnorestoranu uživajući u druženju s predstavnicima škole i roditeljima domaćinima s njihovom djecom.

U nedjelju, 13. ožujka, prije polaska zahvalili smo se ravnateljici, nastavnicima i roditeljima domaćinima naših učenika na gostoprimstvu i svemu što su nam u tih pet dana pružili. Na povratku kući kratko smo se zaustavili u Sofiji, glavnom gradu Bugarske. Razgledali smo uži centar grada, vidjeli katedralu Sv. Aleksander Nevsky, predsjedničku palaču, Narodno kazalište i druge kulturne spomenike.

Naši učenici su pokazali najbolje od sebe te pristojnošću, kulturom i dobrim znanjem engleskog jezika lijepo predstavili sebe, svoje roditelje, školu, općinu Rešetari i državu. Posjetili smo poznata kulturno-povijesna mjesta Bugarske, učili njihove običaje i plesove, lijepo se zabavili i učvrstili prijateljstvo izvan granica naše domovine.

Posjet Bugarskoj realiziran je uz pomoć inicijalnih sredstava ACES-ova projekta, Brodsko-posavske županije, Općine Rešetari te brojnih sponzora, a uz zahvalnost bugarskim domaćinima na gostoprimstvu nestrpljivo čekamo uzvratni susret u Rešetarima koji se planira od 24. do 28. travnja 2016.

Davorka Nekić, PŠ Nikole Tesle, Moravice

Tjedan Ujedinjenoga Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske

7. – 14. ožujka 2016.

 Zemlja ima glazbu za one koji slušaju.
(W. Shakespeare)

U Područnoj školi Nikole Tesle u Moravicama, koja djeluje u sklopu OŠ I. G. Kovačića Vrbovsko, održan je Tjedan Ujedinjenoga Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske tijekom kojega smo ugostili Britanca Petera Hopwooda i Velšanina Marka Daviesa te bili pozvani na Shakespeare Lives @ HNK with Prince Charles zahvaljujući našem projektu s tjednima kulture zemalja engleskoga govornog područja te ljubaznosti British Councila.

Dana 7. ožujka dvije učenice 6. razreda, Vanja Vučinić i Mirjam Golik, svečano su otvorile Tjedan Ujedinjenoga Kraljevstva na engleskom, ali i na hrvatskome jeziku kako bi ih svi mogli razumjeti. S posljednjim riječima njihovoga uvodnog govora začuli su se prvi taktovi himne God Save the Queen.
Tjedan je vodila učenica 6. razreda Roberta Vučinić odjevena poput Julije, lika iz poznate Shakespeareove tragedije Romeo i Julija. Možemo reći da je bila prigodno odjevena budući da 2016. predstavlja 400. godišnjicu Bardove smrti.

Na ulazu u školu nalazio se stol s iskazom dobrodošlice kao i sam Bard, pravi predstavnik engleske književnosti i odličan domaćin svim posjetiteljima. Na stolu se nalazila i crvena ruža kao simbol Engleske, jedne od zemalja koje čine UK. Svoje mjesto na stolu dobrodošlice je pronašao i buldog, također jedan od predstavnika te zemlje. Posebnu smo počast odali jednom od najboljih engleskih, ali i svjetskih glumaca, prerano preminulome Alanu Rickmanu s kojim smo se oprostili slikom učenicima poznatoga profesora Severusa Snapea i riječima Goodbye, Professor Snape!

Roberta Vučinić ili Julija, Vanja Vučinić i Mirjam Golik otvaraju Tjedan, stol dobrodošlice i Follow me znak

Nakon susreta s Bardom, buldogom i prepoznatljivim profesorom Snapeom, učenici su započeli putovanje otokom. Prva postaja je bila geografija. Učenici su dobili priliku saznati da Ujedinjeno Kraljevstvo čini nekoliko zemalja kao što su Engleska, Škotska, Wales i Sjeverna Irska od kojih svaka ima svoj glavni grad dok je glavni grad cijeloga Kraljevstva London. Naučili su da je Ben Nevis najviša planina u Škotskoj dok je najpoznatije jezero Loch Ness, njima poznato po čudovištu Nessie. Također su saznali na koje sve načine netko može doputovati na otok od kojih im se najzanimljiviji učinio onaj podvodni odnosni Channel Tunnel.

Sljedeći plakati u nizu bili su posvećeni povijesti, pa su tako učenici susreli kraljevske ličnosti poput Elizabete I, škotske kraljice Mary, Viktorije, ali i trenutne vladarice, Elizabete II. Istaknuto mjesto među kraljevskim ličnostima pripalo je i jednome kralju. Ni manje ni više nego Henriku VIII. Dotičnoga su kralja zapamtili po odcjepljenju Engleske od Svete stolice te dakako, po njegovih 6 žena. Putovanje prošlošću završeno je kraljevskom obitelji Windsor te njenim članovima prikazanim po nasljednoj liniji. Tako su učenici naučili da će kraljicu Elizabetu II naslijediti njezin najstariji sin, princ Charles nakon kojega slijedi njegov najstariji sin, princ William, a potom i maleni George, Kraljičin praunuk.
Upoznati su i s dva najprestižnija engleska sveučilišta – Oxfordom i Cambridgeom te velikom utrkom koja se svake godine odvija na rijeci Temzi.
Također su mogli naučiti kako zapravo funkcionira engleska vlada čiji parlament čine dva doma: Gornji dom i Donji dom. Na čelu vlade je premijer. Izdvojili smo nekoliko istaknutih premijera poput Sira Winstona Churchilla i Lady Margaret Thatcher, ali i trenutnoga Davida Camerona.

London ima previše znamenitosti da bi stale na jedan plakat, pa smo se ograničili na samo one najvažnije koje učenici najčešće i susreću tijekom školovanja. Tako su se ondje zatekli Buckinghamska palača, Tower, Big Ben, Parlament, London Eye i mnoge druge znamenitosti. Većina znamenitosti je predočena i maketama koje su spojili sami učenici. Kao prepoznatljivost UK-a spomenuli smo i Jaguar koji smo prezentirali pomoću tri makete.

Plakati, makete, Eliza Doolittle, J. K. Rowling kutak, Jaguari

 Sljedeći plakati su nam približili filmsku, televizijsku, ali i glazbenu umjetnost, pa su se učenici mogli prisjetiti Daniela Ratcliffea u svim fazama tijekom snimanja Harryja Pottera, Roberta Pattisona odnosno vampira Edwarda Cullena iz Sumrak sage, pa Orlanda Blooma i Keire Knightley iz Pirata s Kariba, izvrsne Kate Winslet i legendarne scene iz Titanika, ali i serija poput Dražesni pupoljci svibanjski, Mućke i Mr Bean. Glazbu UK-a su predvodili Beatlesi, ali svoje su mjesto zauzeli i Adele, Amy Winehouse, Sir Elton John, učenicima dragi One Direction i mnogi drugi.

Posebno mjesto je zauzimao kutak posvećen književnosti. Književnost su vjerno predstavila dva uistinu velika književnika – William Shakespeare i Charles Dickens. Ali, ondje se zatekao i kutak posvećen knjizi Pygmalion na temelju koje je snimljen film, a nama je bio važan upravo iz tog razloga što glavna junakinja, londonska cvjećarica Eliza Doolittle govori cockney odnosno londonski ulični govor. Odmah do Elize, bio je kutak posvećen J. K. Rowling gdje su učenici mogli vidjeti svih sedam knjiga iz serijala Harry Potter, ali i ogrtač i šal Gryffindora kao i čarobni štapić Hermione Granger. Zar nismo pravi fanovi?
Posljednji u nizu je bio plakat posvećen Danu svetoga Patricka koji je slavi 17. ožujka, ne samo u Irskoj, ne samo u UK-u već svugdje u svijetu. Toga dana prevladava zelena boja i sve je prepuno djeteline s tri lista poznatije kao shamrock koja simbolizira kršćanstvo, točnije Presveto Trojstvo.
Ljubitelji dobre hrane mogli su saznati recepte za irsko varivo, ali i pastirsku pitu, jorkširski puding, ali i škotski haggis. Ako ste volji iskušati te recepte, mi smo ih spremni probati!

Ljubitelji pisane riječi mogli su pročitati tri priče: škotsku Tomlin, irsku Pot of Gold i englesku Gingerbread Boy. Na temu potonje smo imali i literarno-likovnu radionicu unutar koje smo pročitali knjigu, raspravljali o njoj te izradili čovječuljke od glinamola koje smo kasnije obojali i ukrasili po želji.
10. ožujka u goste nam je došao rođeni Londončanin, pravi pravcati Englez – gospodin Peter Hopwood koji je učenici približio britansku kulturu. Njega je zapala i čast da prereže „englesku“ tortu. Pitanja su postavljena, na njih je odgovoreno, fotoaparati su škljocali…svi smo bili oduševljeni!

 Peter Hopwood, Roberta Vučinić i prof. Davorka Nekić te UK torta

 14. ožujka u goste nam je došao još jedan otočanin, Velšanin Mark Davies koji je učenici pričao o Walesu, čak ih i naučio poneku velšku riječ. Održao je kviz o Walesu na kojem je pobijedila upravo Julija odnosno Roberta Vučinić odgovorivši točno na svih 16 pitanja.

 Mark Davies, Roberta Vučinić i prof. Davorka Nekić

 Toga dana smo se, na poziv British Councila, uputili pravac Zagreba gdje smo imali priliku prisustvovati obilježavanju 400. godišnjice smrti Williama Shakespearea u HNK te uživati u prigodnom programu. Vrhunac svega je ipak bio dolazak članova kraljevske obitelji u HNK. Učenici su uspjeli vidjeti Njihova Kraljevska Visočanstva Princa od Walesa i Vojvotkinju od Cornawalla jako dobro budući da su bili udaljeni svega jedan balkon od nas. Svakako uspomena za cijeli život!

„Sretnici“ ispred i u HNK u Zagrebu te jedan brzinski „klik“

 I da završim u prigodnom stilu s obzirom na gore spomenutu obljetnicu, slijedi jedan od Shakespeareovih stihova:

 Ignorance is the curse of God;
Knowledge is the wing wherewith we fly to heaven.

Gordana Lohajner

Što je ENABLE?

Europska mreža protiv vršnjačkog nasilja na nastavi i u slobodnom vremenu nastoji spriječiti vršnjačko nasilje na nastavi i u slobodnom vremenu učenika i doprinijeti dobrobiti djece u dobi od 11 do 14 godina usmjeravajući se na pružanje vršnjačke potpore te poticanje društvenog i emocionalnog razvoja.

Cilj projekta  je:

• spriječiti vršnjačko nasilje
• pridonijeti dobrobiti djece putem cjelovitog pristupa,
• pomagati mladima da ostvare osnovna prava kod kuće, u školi, u razredu i u zajednici (tj. u grupi vršnjaka).

Projekt je usmjeren na razvoj društvene i emocionalne vještine učenja koje će im pomoći u jačanju otpornosti kako bi što bolje razumjeli i postali odgovorniji u mrežnoj i izvan mrežnoj društvenoj interakciji. Obzirom na sve veće društvene i egzistencijalne izazove s kojima se mladi suočavaju u današnjem tehnološki razvijenom društvu, razvoj društvenih i emocionalnih kompetencija ima važnu ulogu u dobrobiti djece i tinejdžera. ENABLE, Europska mreža protiv nasilja na nastavi i u slobodnom vremenu, povezuje društveno i emocionalno učenje (Social emotional learning, SEL) i vršnjačku potporu u jedinstven pristup.

Projekt se provodi u 5 europskih zemalja: Belgiji, Hrvatskoj, Danskoj, Grčkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U Hrvatskoj ga provodi udruga “Suradnici u učenju“, a sudjeluje pet osnovnih škola: OŠ Domovinske zahvalnosti i OŠ dr. Franje Tuđmana iz Knina te OŠ Kajzerica, OŠ Luka i OŠ Nikole Tesle  iz Zagreba. Program edukacije učitelja i učenika vode hrvatski ENABLE ambasadori: Danijela Lokmer i Danijel Forjan.

ENABLE sufinancira Opća uprava za pravosuđe Europske komisije, a u oblikovanju svog inovativnog programa oslanja se znanje i stručnost šestoro europskih partnera i 10 članova stručnog tima. Hrvatski partner projekta je udruga “Suradnici u učenju”.  Projekt koordinira European Schoolnet koja surađuje s odabranim organizacijama odgovarajuće stručnosti i pristupa, a koje su vrlo aktivne u borbi protiv zlostavljanja i vršnjačkog nasilja među mladima.

Sadržaji za društveno i emocionalno učenje

 Intervencije u području društvenog i emocionalnog učenja poput ENABLE-a mogu pomoći smanjiti vršnjačko nasilje i viktimizaciju te poboljšati ishode psihološkog, društvenog, akademskog i fizičkog razvoja djece koja su bila žrtve vršnjačkog nasilja, kao i onih koji ga potiču ili sudjeluju u njemu. Komplet od deset jednosatnih nastavnih jedinica pomaže učiteljima da razviju  komunikacijske vještine i društvene strategije učenika koje će im biti potrebne pri suočavanju s mogućim situacijama vršnjačkog nasilja. Pripreme za nastavu koje je napisala nagrađivana obrazovna dobrotvorna organizacija iz Ujedinjenog Kraljevstva SWGfL temelje se na uspješnim strategijama iz cijelog svijeta koje su kao takve prepoznate u istraživačkoj fazi projekta ENABLE koju provodi grčki partner projekta For Adolescent Health. Teme su usklađene s deset tematskih sastanaka vršnjačke potpore, također pripremljenih u sklopu ENABLE-a.

Nastavne teme, osmišljene su kako bi bile zanimljive, poticale na istraživanje i vodile učenike raznim putevima do rješenja:

• Samosvijest: razumijevanje kako i zašto se osjećamo tako kako se osjećamo, izgrađivanje emocionalnog rječnika za izražavanje osjećaja i upoznavanje s pokazateljima vlastitog ponašanja
• Upravljanje sobom: reagiranje na vlastite emocije i oblikovanje pozitivnih ishoda korištenjem raznih osobnih strategija
• Društvena osviještenost: prepoznavanje emocija kod drugih osoba, uključujući vršnjake; tumačenje društvenih pokazatelja i situacija te razvoj pozitivnih reakcija
• Društveno upravljanje: izgradnja niza osobnih strategija koje utječu na potencijalno vršnjačko nasilje kroz osmišljavanje pozitivnih ishoda. Dogovor o zajedničkim ciljevima za stvaranje pozitivnog okruženja u školi.

Komplet sadržaja za roditelje/staratelje s informacijama o tome kako osigurati sigurnost djeteta, online i offline, uključuje i aktivnosti koje zajednički mogu provoditi i kod kuće.

Sadržaji za vršnjačku potporu

Shema vršnjačke potpore uključuje suradnju učenika na sprječavanju vršnjačkog nasilja i pomaganju u otklanjanju njegovog utjecaja na uključene pojedince. Učenici za pružanje vršnjačke potpore provode kampanje i aktivnosti kojima osvještavaju svoje vršnjake o problemu vršnjačkog nasilja i pomažu im da u školi osjećaju sigurnost i potporu.

Istraživanja su pokazala da sheme vršnjačke potpore donose brojne prednosti kako školama tako i učenicima koji pružaju takvu vršnjačku potporu:

• Učenici često radije razgovaraju sa svojim vršnjacima koji su im bliskiji. Učenici kroz sudjelovanje u vršnjačkoj potpori daju izuzetno vrijednu podršku žrtvama vršnjačkog nasilja.
• Učenici su često svjesniji onoga što se dešava među vršnjačkim skupinama i mogu otkriti pojavu vršnjačkog nasilja prije školskih djelatnika.
• Takva odgovornost često pomaže učenicima u stjecanju većeg samopouzdanja, osjećaja odgovornosti, aktivnog slušanja i empatije.

Sadržaje za vršnjačku potporu ENABLE-a napisala je i osmislila vodeća britanska humanitarna organizacija za mlade, Diana Award, koja je pokrenula sheme za vršnjačku potporu u mnogim školama. Ovi sadržaji daju učiteljima sve što je potrebno za uspostavu učinkovite sheme za učeničku potporu u njihovom okruženju. Uključuju jednodnevnu radionicu na kojoj se učenici osposobljavaju za pružanje podrške vršnjacima i deset jednosatnih sastanaka tijekom kojih razvijaju vještine koje su im potrebne za ulogu pružatelja vršnjačke potpore. Najuspješnije sheme vršnjačke potpore one su koje vode sami vršnjaci i zato su sadržaji za učenike pripremljeni s mnoštvom ideja i aktivnosti na razne teme, poput sigurnosti na mreži, rasizma i dobrote.

Preuzmite besplatne ENABLE-ove sadržaje

Također možete pogledati knjižicu “ENABLE-ov komplet s materijalima za učenike, učitelje, roditelje i voditelje kampanja “, pripremljenu za promicanje vršnjačkog zagovaranja s ciljem rješavanje vršnjačkog nasilja u školskom sustavu.

Snježana Kovačević i Andreja Jertec

Osnovna škola Zlatar Bistrica Međunarodna je eko škola i kao takva već godinama sudjeluje u međunarodnim aktivnostima i ekološkim projektima. No, u školi se osim spomenutih provode i ostali projekti i aktivnosti međunarodnog značaja, eTwinning projekti u kojima sudjeluju učenici i razredne i predmetne nastave. eTwinnig je međunarodna zajednica europskih učitelja koji imaju priliku provoditi europske online projekte te surađivati preko platforme TwinSpace, svojevrsne društvene mreže učitelja. Danas eTwinning ima 371865 članova koji provode 48488 projekata, a u kojima sudjeluje 158049 škola. eTwinning je s radom u Hrvatskoj započeo prije deset godina te se mogu provoditi i nacionalni projekti. eTwinning projekt koji se 2015. godine u OŠ Zlatar Bistrica provodio s učenicima 7. razreda „Tell me more about your magazines“, imao je za cilj poticanje čitanja dječjih časopisa i ostale knjižne građe iz fonda školske knjižnice te je nagrađen Europskom i Nacionalnom oznakom kvalitete. Škola partner projekta bila je College de la Malmaison iz Francuske. Ove školske godine u OŠ Zlatar Bistrica provode se dva eTwinnig projekta. U projektu „ Let’s face the book“ sudjeluju učenici 5. razreda, a cilj je poticanje čitanja knjiga za djecu i mlade u kojemu su nam projektni partneri učenici iz osnovnih škola iz Poljske i Turske. Projekt „ Classroom, Europe, homeland“ provodi se s učenicima 3. razreda koji sudjelujuću u projektu uče o zavičaju i njegovim karakteristikama na kreativan način, uz uporabu IKT-a i medija te suradnju s učenicima iz Osnovne škole CRA Rio Tajo iz Španjolske i Szkole Podstawowa w Harklowej iz Poljske. Sudjelujuću u spomenutim projektima učenici usvajaju temeljne životne kompetencije, rade u grupama, surađuju s europskim učenicima, razmjenjuju materijale i služe se engleskim jezikom koji je radni jezik u oba projekta. Također, usvajaju socijalne, interkulturalne te digitalne vještine i kompetencije, radno okružje je poticajno, kreativno i ugodno tako da su učenici motivirani za rad i u budućim projektima. U vezi s međunarodnim aktivnostima i projektima OŠ Zlatar Bistrica, valja spomenuti kako su učiteljica razredne nastave Andreja Jertec i stručna suradnica knjižničarka Snježana Kovačević sudjelovale na međunarodnom Slavenskom kontaktnom seminaru u Pragu u organizaciji Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Učiteljice iz OŠ Zlatar Bistrica odabrane su za sudjelovanje na seminaru temeljem natječaja kojega je raspisala gore spomenuta agencija ostvarivši najveći broj bodova predlažući svoje projektne ideje, način njihova provođenje te plan diseminacije. Seminar je trajao od 17. do 19. ožujka 2016., a zemlje sudionice bile su: Hrvatska, Poljska, Češka, Slovačka i Slovenija. Osim naše škole, iz Hrvatske su sudjelovale dvije učiteljice iz OŠ Markuševec, jedna učiteljica iz OŠ Lički Osik i jedan učitelj iz OŠ Sibinj. Cilj seminara bio je upoznati učitelje iz slavenskih zemalja kako bi se ostvarili novi eTwinning projekti i suradnja europskih škola. Njegov radni dio sastojao se od predavanja, radionica, izložbe projektnih ideja, pronalaženja partnera, planiranja novih projekata i prezentacije istih. Između 50- ak europskih kolega učiteljice zlatarbistričke škole su, zajedno s partnerima iz Slovenije, dogovorile provođenje novog eTwinning projekta „ Međunarodni književni klub“ što je odobrila i Agencija za mobilnost i programe EU. Koordinatorica toga projekta u Sloveniji bit će Nena Mandelj, a projekt će se početi provoditi od početka sljedeće školske godine. Stručna suradnica knjižničarka Snježana Kovačević na seminaru je prezentirala ranije spomenuti eTwinning projekt „ Tell me more about your magazines“ kao primjer dobre prakse. Važno je spomenuti kako provođenje projekata, ali i projektna nastava u školi obogaćuju odgojno- obrazovni proces te je takva nastava usmjerena na učenika i njegov aktivan odnos prema radu. Koristeći se različitim medijima i izvorima znanja i informacija, sudjelovanje u projektima omogućuje učenicima stjecanje znanja, kompetencija, i vještina kojim postaju tolerantniji, otvoreniji prema učenju i stjecanju znanja, motiviraniji za rad, a kojima razvijaju svoju kreativnost, socijalne i interkulturalne osobine, kritičko mišljenje, samoinicijativnost i fleksibilnost u radu. Učitelji koji sudjeluju u takvim projektima imaju priliku upoznati rad europskih kolega, surađivati s njima i razmjenjivati iskustva i primjere dobre prakse koje uvijek mogu nadograditi u svakodnevnom radu s učenicima te tako obogatiti odgojno- obrazovni proces.

„English Learning Friends“ gostovali su partneri iz šest europskih zemalja

Nataša Ljubić Klemše, Helena Gustović Ljubić i Martina Supančić

Protekli mjesec, od 18.4.2016. do 22.4.2016. u I. osnovnoj školi Bjelovar, koordinatoru projekta, u sklopu Erasmus + KA2 projekta „English Learning Friends“ (ELF) gostovala su 24 učenika i 17 učitelja iz Češke, Poljske, Grčke, Italije, Turske i Finske.

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

U projekt su uključeni učenici u dobi od 6 do 13 godina iz sedam europskih osnovnih škola: iz Hrvatske, Poljske, Češke, Italije, Finske, Grčke i Turske. Projektom se žele unaprijediti i osnovne vještine učitelja koristeći inovativne metode podučavanja te utjecati na poboljšanje kvalitete poučavanja uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije. Na taj način učitelji u skladu s potrebama i očekivanjima učenika promoviraju strane jezike i njihovo učenje, nove obrazovne tehnologije, virtualnu komunikaciju s vršnjacima, razvijaju pozitivan stav prema tehnologiji kao podršci učenju i stvaranju te brojnim primjerima ukazuju kako tehnologije koristiti kao pomoć u učenju i poučavanju. Istovremeno učitelji kod učenika razvijaju i znanja, stavove i vrijednosti o mogućnostima koje tehnologija pruža.

Cilj je projekta koristiti eTwinning kao zajednicu i platformu za međunarodnu suradnju. Cilj je i podučiti učenike i na primjerima im ukazati kako učiti jedni od drugih, kako samostalno organizirati svoje učenje, kako surađivati, kako raditi u nacionalnim i internacionalnim timovima, kako raditi u timu te podići svijest o nužnosti i neminovnosti upotrebe IKT-a kao pomoći u učenju, uz izravnu poduku o tome kako u tome koristiti tehnologije. Učiteljima je cilj, ali i izazov, raditi u novom digitalnom okruženju koje uključuje i metodu BYOD (engl. Bring Your Own Device), podučiti učenike kako koristiti brojne web alate, kako biti snalažljiv i fluentan u radu s njima, te kako svoj rad orijentirati na ishode učenja i poučavanja. Posljednje se uvelike odnosi na Cjelovitu kurikularnu reformu i dinamične i razvojne kurikulume koji za podlogu imaju informacijsko-komunikacijske tehnologije koje se stalno mijenjaju. Najvažnije je istaknuti orijentaciju na pedagoške modele koji učenika stavljaju u središte poučavanja. U društvu u kojem živimo, društvu koje uči, novi koncepti učenja su usmjereni na osobu i njezine sposobnosti učenja.

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

Projekt je za cilj imao i učenike podučiti sigurnoj i odgovornoj upotrebi interneta i IKT-a te podići svijest o osobnim digitalnim tragovima i načinima kontrole istih.

Transnacionalni sastanak učenja, poučavanja i osposobljavanja održan u gradu Bjelovaru započeo je programom dobrodošlice koji su učenici I. osnovne škole Bjelovar pripremili svojim gostima. Za vrijeme svog boravka u Bjelovaru inozemni su gosti razgledali grad, posjetili prostorije Gradske uprave Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije, gdje su se susreli s gradonačelnikom gospodinom Antunom Korušecom i njegovim zamjenicama gđom Lidijom Novosel i Jasnom Višnjić te pročelnicom županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport i nacionalne manjine gđom Anom Antolović. Tijekom transnacionalnog sastanka održano je osam zanimljivih projektnih radionica na kojima su sudionici projekta učili izrađivali nakit sa slovima glagoljice, pisali članke za ELF časopis, izrađivali rječnik fraza „Phrasebook of Friendship and Fun“ na svim jezicima partnerskih zemalja, učili upotrebljavati web alate, istraživali Bjelovar kroz igru „City game“, izrađivali model prosječnog ELF učenika i još mnogo drugih poučnih i zabavnih aktivnosti. Tijekom njihovog boravka, održan je i projektni dan škole tijekom kojeg su učenici I. osnovne škole Bjelovar svojim gostima predstavili 27 tema vezanih uz ljepote, prepoznatljivost i posebnost Republike Hrvatske, kao i jedna radionica na dječjem odjelu Narodne knjižnice „Petar Preradović“ u Bjelovaru.

Osim rada na projektnim aktivnostima, gosti iz Europe su mogli uživati u ljepotama našeg grada i domovine, jer su za njih bili organizirani izleti u Zagreb i NP Plitvička jezera, koji su na njih ostavili snažan dojam. Učenici i učitelji I. osnovne škole Bjelovar uživali su u ulozi domaćina, dok su gosti bili oduševljeni dobrodošlicom, organizacijom te raznolikošću projektnih aktivnosti, kao i gostoprimstvom ljudi te ljepotama i tradicijom Bjelovara, Zagreba i Republike Hrvatske.

Susret je završen oproštajnom zabavom na kojoj su se učenici imali priliku zabavljati uz glazbu, pizzu te spektakularnu ELF tortu koja je poslužena na kraju ove petodnevne ELF avanture.

Voditeljice projekta mr. Nataša Ljubić Klemše, učiteljica savjetnica te Helena Gustović Ljubić i Martina Supančić, učiteljice mentorice izrazile su zadovoljstvo i ponos zbog realizacije ovog projekta tijekom kojeg su učenici imali priliku doživjeti iskustvo internacionalne suradnje, ugostiti u svojim domovima učenike iz stranih zemalja, unaprijediti svoje jezične i digitalne kompetencije i na kraju, steći prijatelje i uspomene koje će pamtiti cijeli život.

Dubravka Toldi

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske je 6. listopada 2015. donijelo odluku o financiranju projekta „Matematika između realnog i virtualnog“. Projekt je odabran za financiranje u okviru poziva za dodjelu bespovratnih sredstava Promocija kvalitete i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja na srednjoškolskoj razini.

Razdoblje provedbe projekta je od 22. listopada 2015. do 23. listopada 2016. godine, a financiran je sredstvima Europskog socijalnog fonda i Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala u ukupnom iznosu od 1 016 019 HRK. Više o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima.

Korisnik projekta je XV. gimnazija, Zagreb, a partneri su XII. gimnazija, Zagreb, Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci i Gimnazija Josipa Slavenskog Čakovec, Čakovec.

U realizaciji ovoga projekta sudjeluju nastavnici stručnih vijeća matematike, stručni suradnici XV. gimnazije i partnerskih ustanova koje obavljaju djelatnost srednjeg obrazovanja prema gimnazijskom programu. Tijekom provedbe projekta planirano je izraditi kurikulum fakultativne nastave matematike temeljen na ishodima učenja i odrediti kriteriji provjere usvojenosti ishoda učenja. Trideset zaposlenika partnerskih škola sudjelovalo je u specifičnoj edukaciji o izradi kurikuluma, ishodima učenja i vrednovanju. Održane su i radionice o primjeni grafičkih džepnih računala i programa dinamične geometrija (The Geometer’s Sketchpad) u nastavi matematike. Tijekom provedbe projekta izradit će se nastavni materijali i priručnik za primjenu tehnologije u nastavi.

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

Posebno je važno naglasiti kako je ovo inovativni, do sada nikad viđeni i potpuno originalan program fakultativne nastave matematike stoga je njegova važnost iznimna.

Projekt bi trebao dati prijedlog fakultativne nastave matematike čiji je cilj potaknuti i razviti suvremeniji i drukčiji pristup matematici uz uporabu novih tehnologija, alata i ideja. Učenici će temeljem usvojenih matematičkih znanja samostalno i suradnički otkrivati i primjenjivati matematiku u drugim područjima i realnim životnim situacijama. Cilj je kod učenika razviti logički način razmišljanja i zaključivanja, potaknuti kreativnost, poduzetnost, odgovornost, kritičnost i samostalnost u radu. Kroz prepoznavanje vrijednosti matematike razvit će se pozitivan stav prema matematici te popularizirati matematika općenito. Jedan od važnih ciljeva fakultativne nastave matematike je korištenje onih metoda poučavanja koje dodatno potiču djevojke u području matematike i općenito prema bavljenju STEM područjem.

Strukturu fakultativne nastave čine moduli:

• Geometrija 1 i 2
• Funkcije 1 i 2
• Matrice i vektori
• Modeliranje
• Statistika i vjerojatnost
• Financijska matematika
• Teorija grafova
• Optimizacija

Kroz ove module učenici će razviti različite kompetencije. Tako će u modulu Geometrija 1 i 2 već poznate sadržaje iz geometrije sada i proširiti uporabom programa dinamičke geometrije, čime će zapravo razviti prostorno mišljenje, bolje razumjeti matematičke odnose u geometriji te ih primijeniti u rješavanju problema iz matematike, umjetnosti, fizike, geografije, arhitekture, geodezije i svakodnevice.

U modulu Funkcije 1 i 2 predviđena je obrada elementarnih realnih funkcija jedne varijable kako bi učenici usvojili značenje pojma funkcije kao jednog od najvažnijih pojmova u matematici i drugim područjima.

Vezano uz Matrice obradit će se pojam matrice, red matrice te neke specifične vrste matrica. Također, obradit će se pojam determinante matrice kao i neka njezina svojstva, naučiti računati s matricama, naći inverz matrice te primjenjivati Gauss-Jordanova metoda eliminacije. U dijelu vektora, obradit će se pojam vektora, prikaz vektora u ravnini i prostoru pomoću matrica te neka svojstva vektora. Primjenjivat će se osnovne operacije sa vektorima kao i njihova svojstva.

Proces modeliranja započinje problemom iz realnoga konteksta u kojemu prepoznajemo matematičke koncepte te prevodimo u matematički problem. Zatim rješavamo matematički problem primjenom matematičkih koncepata i metoda. Tako dolazimo do rješenja matematičkog problema koje interpretiramo te prihvaćamo ili odbacujemo kao rješenja realnoga problema. Na ovom posljednjem koraku treba osobito inzistirati jer smo ga u tradicionalnoj nastavi skloni preskočiti.

Model Vjerojatnost i statistika donosi posebnosti jer će učenici izvodeći eksperimente i analizirajući dobivene rezultate proučavati eksperimentalnu vjerojatnost. Prikupljat će, opisivati, analizirati konkretne statističke podatke i odabirom statističkih metoda donositi zaključke koje će potom prezentirati grafički koristeći se računalnim alatima i alatima dinamičke geometrije.

U modulu Financijska matematika učenici će steći specifične numeričke, statističke i logičke vještine koje se odnose na spretnost u računanju, preračunavanju i razvijanju financijskih kalkulacija, poput izračuna postotka, razumijevanja kamatnih stopa i inflacije, izračuna kamata, zajmova, kalkulacija, plaće i slično. Posebno se ističe aktualnost ovoga modula jer se danas aktivno sudjelovanje pojedinaca u ekonomskom životu smatra gotovo nezamislivim bez odgovarajuće razine osnovne financijske pismenosti.

U Teoriji grafova će se učenici upoznati s matematičkom strukturom zvanom graf koja opisuje povezanost sustava. Pomoću grafova modeliramo transportne ili komunikacijske sustave, električne ili internetske mreže, molekule i slično.

Optimizacija je jedna od ideja vodilja u nastavi matematike, pa se teme vezane uz optimizaciju, određivanje minimuma i maksimuma nalaze u gotovo svim ciklusima matematičkog obrazovanja. U ovom će modulu učenici proučiti i primijeniti neke od metoda pronalaženja najpovoljnijeg rješenja zadanog problema.

Prateći suvremene trendove u obrazovanju i uvažavajući dobivene rezultate inicijalnog istraživanja o učeničkoj želji za pohađanjem fakultativne nastave matematike, planirane su metode učenja i poučavanja.

Cilj je fakultativne nastave omogućiti učeniku, uz stjecanje specifičnih matematičkih kompetencija, razvijanje generičkih kompetencija kroz pristupe i metode poučavanja koje je u redovnoj nastavi rijetko ili nemoguće koristiti, a maksimalno potiču aktivnost učenika. U fakultativnoj nastavi matematike naglasak će biti na istraživačkoj, problemskoj i projektnoj nastavi uz primjenu elemenata igrifikacije i informatičke tehnologije. Želja nam je takvim radom povećati samostalnost i odgovornost učenika u procesu učenja. Cilj igrifikacije u nastavi odnosi se na upotrebu tehnika i elemenata društvenih igara na nastavnom materijalu kako bi se povećala motivacija učenika, njegov interes i trud te upornost u rješavanju zadataka.

Diana Dobovšek

Kako pomembna je naša preteklost, da lahko razumemo sedanjost, že dolgo vemo, zato smo se na naši šoli odločili, da jo raziščemo. Vse od januarja pa do konca marca smo izvajali projekt z naslovom Učila in učni pripomočki.

Tekom projekta smo: zbirali stara učila in učne pripomočke, oblikovali razstavo Učila in učni pripomočki v preteklosti, obiskali smo Slovenski šolski muzej in si ogledali stalno razstavo Šolstvo na Slovenskem skozi stoletja ter sodelovali pri učni uri iz leta 1905 z naslovom Računstvo, zbirali in beležili smo spomine starih staršev, raziskovali preteklost šole in izdelovali učila in učne pripomočke. Vse zbrane predmete smo razstavili na razstavi v Mestnem muzeju Idrija in v Slovenskem šolskem muzeju. V projektu so sodelovali učenci, učiteljice, starši in stari starši.

Januarja smo v okviru tega projekta brskali po zaprašenih podstrešjih domov in šole ter iskali različna učila in učne pripomočke, ki so jih uporabljali v preteklosti. Nabrali smo veliko različnih stvari in pripravili razstavo z naslovom Učila in učni pripomočki v preteklosti.

Sliki 1. Šolska torba                 Sliki 2. Učni kartončki

Sliki 3. Izkazi o šolskem napredku (1940)         Sliki 4. Spominska knjiga (1929)

V februarju smo obiskali Slovenski šolski muzej. Ogledali smo si stalno razstavo Šolstvo na Slovenskem skozi stoletja. Razstava prikazuje šolstvo na naših tleh od prvih znanih začetkov pa vse do novejšega časa. Z izbranimi predmeti, fotografijami, učbeniki, dokumenti in odloki, šolskim in pedagoškim časopisjem opozarja na pomembne dogodke šolske zgodovine ter kaže vpetost slovenskega šolstva v evropske pedagoške tokove.

Poleg tega smo prisostvovali na učni uri naših babic in dedkov iz leta 1905 z naslovom Računstvo. Spoznali smo, kako so se naši vrstniki pred sto leti učili »številjenja«. Pri tem smo se seznanili tudi s starimi računskimi učnimi pripomočki, reševali enostavne računske naloge in pisali s kredami na tablice ter s peresi in črnilom v učne liste. Pouk je bil nazoren in v duhu začetka 20. stoletja.

Sliki 5. Učenci pri pouku računstva

Učenci so s projektom raziskovali kakšen je bil pouk in kakšna učila ter šolske pripomočke so pri pouku uporabljali dedki in babice. Predstavljamo vam le nekaj zanimivih zapisov in spoznanj otrok.

Babica pripoveduje …

»Minilo je že dobrih sedemdeset let, kar sem jaz obiskovala osnovno šolo. Bilo je vse drugače, kot je danes. Nosili smo skromne nahrbtnike, v katerih smo imeli mapo, par zvezkov in slovensko čitanko, v zadnjih letih tudi srbohrvaško ter pero in svinčnik. S seboj smo nosili malico, nekateri kruh ali suho sadje, če ni bilo kruha. Učitelji so bili strogi in so večkrat uporabili palico. Leta 1941 so nam rekli: Otroci pojdite domov, ker se je začela vojna!«

Jernej

Ker imam samo babici, sem o pouku v tistih časih vprašala eno od njiju. Babica je stara 71 let. V šolo je hodila nekaj kilometrov peš. Bila je bosa ali pa obuta v stare, ponošene, napol prevelike čevlje, ki jih je dobila od starejših bratov ali sester. Enako je bilo tudi z oblačili. Namesto torbe je imela cekar iz ličja, v njem pa en zvezek, dve knjigi (za matematiko in slovenščino), nalivno pero in navaden svinčnik. Učitelji so bili bolj strogi, učna snov pa veliko manj zahtevna. Učenci so bili disciplinirani, ubogljivi in marljivi. Babici je ta čas ostal v trajnem spominu.

Bernarda

Včasih je pouk potekal v šoli. V času vojne so šolo požgali, zato se je pouk odvijal v gasilskem domu in po vaških hišah. Učili so se le osnovne stvari, kot so branje, pisanje in računanje. Pri slovenščini so veliko časa recitirali domoljubne pesmi in prebirali zgodbe o vojni. Učitelji so bili strogi. Zahtevali so red, disciplino in mir. Učence so hoteli naučiti, da bi se znali postaviti sami zase. V primeru kršenja pravil so bili kaznovani. Največkrat so klečali na koruzi ali ječmenu, stali v kotu, bili tepeni s palico in bili zaprti po pouku. Učitelji so vsakodnevno pregledovali tudi čistočo učencev. Če si imel umazane nohte ali ušesa, si bil kaznovan. Sprva so pisali na lesene tablice, kasneje pa so učenci iz premožnejših družin pisali tudi na papir. Na tablice so pisali z ogljem ali s kredo, na papir s peresom, ki so ga namakali v črnilo. Pouk se je pričel ob osmih. Pred poukom so učenci morali odpeljati živino na pašo. V en oddelek so bili vključeni učenci iz več razredov. Malice največkrat ni bilo, če je bila, so si jo učenci prinesli od doma. Vsak dan so imeli štiri do pet ur pouka.

Pia

Včasih je moja babica v šolo nosila šolske potrebščine v pletenem cekarju iz ličja. V njem je imela čitanko, zvezek za lepopis, za računstvo, za zgodovino, za prirodopis, za risanje in za petje. V cekarju je imela tudi leseno puščico in v njej so bili črnilo, svinčnik, pero in ravnilo. Imela je tudi pivnik. V šolo je s seboj prinašala malico. Ponavadi so bila to jabolka, suhe hruške in kruh.

Gaja

Raziskovali smo tudi preteklost šole. Pomagali smo si z različnimi viri (knjige, kronike …). Vsa spoznanja smo uredili in predstavili na plakatih.

Projekt smo zaključili z izdelovanje starih učil in učnih pripomočkov. Izdelovali smo računala, stavnico, domino poštevanko, merila in prometne znake. Spoznali smo, da je danes bolj enostavno kupiti učila in učne pripomočke, kot pa jih izdelati. Na drugi strani pa je izdelava veliko bolj zabavna, unikatna in poučna.

Sliki 6. Učila in učni pripomočki, ki smo jih izdelali sami

Tekom projekta smo se tako učenci kot učitelji veliko naučili. Spoznali smo preteklost naše šole, učila in učne pripomočke, ki so jih uporabljali v preteklosti, pouk v preteklosti, spomine starih staršev na šolske dni in še mnogo drugih stvari.

Literatura

1. Učni načrt: program osnovnošolskega izobraževanja. Spoznavanje okolja. (2011). Ljubljana. Ministrstvo za šolstvo in šport in Zavod RS za šolstvo.
2. Dražumerič M., Granda S. (1999) Zbornik župnije Šentjernej. Ljubljana. Založba Družina.
3. Mencin S. (2000) Petelinovi zapiski o Šentjerneju in okolici. Šentjernej. Tiskarna Novo mesto.
4. Fotografije Diana Dobovšek.

Tjedan Kanade
29. ožujka 2016. – 01. travnja 2016.

Davorka Nekić

Koliko maleni Moravičani vole engleski jezik i svoj projekt iz kulture zemalja engleskoga govornog područja pokazuje i činjenica da su odmah po povratku s proljetnih praznika krenuli s novim tjednom kulture. Ovaj je put riječ bila o drugoj po veličini zemlji na svijetu odnosno održan je Tjedan Kanade.

U utorak, 29. ožujka u PŠ Nikole Tesle u Moravicama svečano je otvoren Tjedan Kanade.

Tjedan su otvorile učenice 6. razreda, Vanja Vučinić i Valentina Alinčić dok je vodič na našem putovanju tom zemljom bila učenica istoga razreda Mirjam Golik, odjevena kao Susan Test, jedan od najpoznatijih kanadskih crtanih junaka, djeci u Hrvatskoj poznatija kao jedna od sestara Johnnyja Testa.

Goste je na samome ulazu dočekao stol dobrodošlice s dabrom kao kanadskom nacionalnom životinjom, ali i popis cvjetova tipičnih za baš svaku kanadsku provinciju. Iako je posebno mjesto pripalo najpoznatijem listu na svijetu – onom javorovom, koji je i simbol te zemlje. Goste je s panoa pozdravila i druga Testova sestra – Susanina blizanka Mary.

Slika 1. Vanja i Valentina otvaraju Tjedan, stol dobrodošlice i Mirjam kao Susan Test

Naša Susan je provela sve učenike naše škole, kao i one koji su nam došli u goste, kroz geografiju kao i povijest Kanade od starosjedilaca (Prvih naroda, Inuita i Metisa) do današnjih dana. Tako su učenici mogli saznati da je Kanada i dvojezična zemlja u kojoj su zastupljeni i engelski i francuski jezik.

Također su imali prilike saznati sve o pet najprestižnijih kanadskih sveučilišta poput Queen’s University, University of Waterloo, itd.

Nije im ni kanadska vlada ostala nepoznanica, pa su tako saznali da je Kanada do sada imala 22 premijera od koji je trenutni, 23. po redu, mladi Justin trudeau, čiji je i otac bio također kanadski premijer. Trudeauovu vladu simbolizira spolna jednakost pa mu istu sačinjava 50% žena. Zašto? Kako je i sam svojedobno rekao kada je izabran …“ Ovo je 2015. godina!“. I time je rekao sve.

Upoznali su i mnoge dotada njima nepoznate znamenitosti poput najfotografiranijih hotela na svijetu – Chateau Frontenac i Chateau Lake Louise, Hopewell Rocks koju su nalik ogromnim hodajućim figurama, Peggys Cove sa svjetionikom kao svojim zaštitnim znakom i mnoge druge. Prisjetili su se i Niagarinih slapova od kojih se samo jedan nalazi na kanadskoj strani. Kanađani bi rekli – onaj najljepši! Imali su prilike vidjeti i fotografirati se s dvjema maketama poznatih kanadskih znamenitosti, a to su Parliament Hill te CN Tower i SkyDome.

Uživali su u filmskoj industriji kroz poznate glumce i glumice poput Jima Carreyja, Rachel McAdams, Haydena Christensena i Ryana Goslinga. Sami su se sjetili i Ryana Reynoldsa budući da isti upravo promovira svoj novi film, ma učenicima je poznat mahom iz komedija. Ali, također su susreli i Cailloua odnosno Hrvatima poznatoga crtanoga junaka Oblutka kojega se može vidjeti i na našoj televiziji.

Od serija su saznali odnosno prisjetili se Flashpointa, Degrassi: The Next Generation, La Femme Nikite te Naturally, Sadie.

Glazba su im približili legendarni Kanađani – Celine Dion, najnagrađivanija pjevačica u svijetu i Bryan Adams od onih „starijih“ te mladi talenti kao što su Avril Lavigne i Justin Bieber. Posebnu im je pažnju privukla činjenica da se Bieber tri puta našao na Forbesovoj listi najutjecajnijih ljudi na svijetu. Saznali su i za druge poznate kanadske pjevače i pjevačice poput starijim generacijama poznatih Paula Anke i Neila Younga te mlađim bolje znanih Alanis Morissette, Nelly Furtado i Diane Krall.

Književni plakat su krasili Robertson Davies, „čovjek od pera“ kako ga zovu Kanađani kao i Michael Ondaatje, autor poznatoga Engleskoga pacijenta te dvije spisateljice, Alice Munro, dobitnica Nobelove nagrade za književnost (2013.) i Carol Shields, dobitnika Pulitzera (1993.). Ovaj im je plakat na najbolji način uspio približiti kanadsku književnost budući da ista nije zastupljena tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog školovanja. Možda jedino kao izbor samih učenika.

Od događaja posebnih za Kanađane odabrali smo Canada Day, državni praznik koji se slavi 01. srpnja, a najveća je proslava u glavnome gradu Ottawi. Kanadska zajednica u RH ga također slavi na što im je pažnju skrenuo naš počasni gost.

Slika 2.  Plakati i makete

Od tradicionalne hrane čuli su za poutine, Montreal-style smoked meat, butter tart i mnoge druge dok su se od tradicionalnih priča susreli s legendama, mitovima i pričama o duhovima koje potječu od starosjedilačkih plemena.

U četvrtak, 31. ožujka u goste nam je došao Kanađanin hrvatskoga podrijetla. Gospodin Mark Mocnaj rođen je i odrastao u Montrealu, Quebec. Održao im je zanimljivo predavanje o Kanadi, iznoseći 50 najpoznatijih, a ujedno i najzanimljivijih činjenica o svojoj zemlji. Da bi se osjećao „more Canadian“ odjenuo je hokejaški dres montrealskoga hokejaškoga kluba čime je privukao pozornost svih učenika. Osim zanimljivosti o Kanadi, gospodin Mocnaj im je prikazao kratak film o kanadskome nacionalnome junaku Terryju Foxu, koji je u mladosti obolio od karcinoma s kojim je bitku izgubio s nepune 23 godine. Fox je pokušao pretrčati 2. po veličini zemlju svijeta, od jedne do druge obale, i to unatoč činjenici da mu je jedna noga bila amputirana. Nažalost, nije uspio. Štoviše, karcinom se proširio i naposljetku mladome Terryju oduzeo život, ali ipak je ostvario svoj cilj – htio je skupiti po dolar za svakoga Kanađanina. U tome je uspio, a nakon njegove smrti fondacija Fox je narasla, skupio se mnogo veći iznos od onoga kojega je sam Fox provotno zamislio, ljudi su postali osvješteniji glede te okrutne bolesti, a Marathon of Hope ili Terry Fox Run se trči diljem svijeta, a ne samo u njegovoj rodnoj Kanadi. Gospodin Mocnaj im je pokazao i svoje vrlo dobro znanje hrvatskoga čime je svoju zemlju približio i onim učenicima koji imaju poteškoća s engleskim. Učenicima je, zahvaljujući kanadskom veleposlanstvu, podijelio kanadske zastavice, kemijske olovke u boji Kanade te bombone od javorovog sirupa za koje su učenici rekli da imaju okus karamele. Po završetku predavanja odnosno prezentacije učenici su izrazili želju i da se pojedinačno slikaju s našim kanadskim gostom u čemu im je on vrlo rado izašao u susret.

Slika 3. Učenici s Markom Mocnajom

Susret je završio malim domjenkom na kojem je naš počasni gost imao čast prerezati „kanadsku“ tortu s dabrom, Niagarinim slapovima, Peggys Coveom, hokejašem i kanadskom zastavom. Kanadska torta u pravom smislu te riječi.

Slika 4. Mark Mocnaj, Mirjam Golik i prof. Davorka Nekić, učenici i „kanadska“ torta

Pruži li vam se ikada prilika posjetiti Kanadu, ne oklijevajte! Kupite kartu! Spakirajte kofere! Zaključajte stan ili kuću! I poletite! Uvjerena sam da ni u jednome trenutku nećete požaliti tu odluku! Kanada je zemlja vrijedna posjeta u svakome pogledu.

Do sljedećega puta i nekoga drugoga tjedna…

Doviđenja! Goodbye! Au Revoir!

Danijela Koren

Učenici OŠ Novi Marof prošle su godine od listopada 2015. pa do siječnja 2016. sudjelovali u međunarodnom projektu pod nazivom International School Library Month – Bookmark project – The School Library Rocks, razmjeni ručno načinjenih straničnika gdje su, zahvaljujući volji, kreativnosti, upornosti i strpljenju, poklonili straničnike svojim vršnjacima u dalekoj Kini, točnije – u Hong Kongu!

Projekt razmjene straničnika jednostavan je i zabavan način na koji učenici u školskim knjižnicama diljem svijeta svake godine upoznaju nove prijatelje. Godine 2015. i učenici OŠ Novi Marof uključili su se u taj projekt; točnije učenici 2.A razreda, njihova učiteljica Snježana Rabuzin i knjižničarka Danijela Koren. Metodom slučajnog odabira doznali smo da ćemo surađivati s vršnjacima s drugog kontinenta, iz dalekog Hong Konga.

Nakon što smo se dogovorili o početnoj ideji kako ćemo oblikovati straničnike, prionuli smo na posao. Trudili smo se predstaviti svoju zemlju što bolje možemo, a kao poklon iznenađenja poslali smo im Vodeni svijet, slikovnicu našeg učenika Franje Horvata koja je 2013. osvojila prvu nagradu na natječaju za najbolju autorsku slikovnicu Moja prva knjiga. Hvala učiteljici Ivoni koja ju je prevela na engleski jezik.

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

Bili smo vrlo uzbuđeni kad smo dobili pošiljku iz Kei Chun Primary School. Kako je sve izgledalo, pogledajte na fotografijama! Zamolit ćemo Konfucijev institut iz Zagreba da nam pomogne u čitanju kineskog pisma. Tko zna, možda je i to početak jednog divnog prijateljstva!

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

Kamo je otišla Mare?

Tamara Perković, Goranka Perković, Ina Pendić i Sanja Bimbi

U sklopu međunarodnog europskog projekta I.M.A.G.I.N.E nastala je zanimljiva i poučna igra u kojoj učenici koriste moderne tehnologije i znanja usvojena u redovnoj nastavi. Projekt punog naziva Imagination and Motivation through Art and Game in Interaction with your Nearby Environment podrazumijeva percepciju urbane sredine kao spoja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kombinirajući različite metode i nastavne predmete kao što su povijest, geografija, matematika i umjetnost te njihovu usporedbu s drugim urbanim sredinama širom Europe.

Igra je zamišljena kao integrirani dan prilikom posjeta učenika iz Portugala, a uključivala je suradnju dviju hrvatskih osnovnih škola: OŠ Jurja Dobrile iz Rovinja i OŠ Svetvinčenat iz Svetvinčenta. Isplanirani dan proveden je u druženju kroz razne aktivnosti kao što je sama igra, zajednički ručak temeljen na venecijanskoj kuhinji, izradu fritula, karakterističnog deserta Mletačke Repubike, ali i Istre danas, te posjet lokalnoj ekološkoj farmi krava u vodstvu jednog od učenika.

Ciljevi i namjena

Našavši se pred izazovom vremena u kojem je nastava matematike i povijesti percipirana kao teška, nezanimljiva i suhoparna, odlučili smo učenicima približiti zavičajnu povijest, omogućiti im primjenu prethodno usvojenih matematičkih znanja i koncepata u zadanom prostoru na zanimljiv, izravan, aktivan i tehnologijom potpomognut način. Igru smo smjestili u mjesto središnje Istre, u Svetvinčenat, koji većinu svoje arhitekture čuva još od vremena srednjeg vijeka i renesanse. Naselje je planski izgrađeno, a njegov urbanistički plan ima jasnu matematičku podlogu i strukturu te je prostorno vrlo kompaktno što olakšava kretanje i organizaciju igre.

Igra je namijenjena učenicima s formiranim apstraktnim mišljenjem i usvojenim matematičkim znanjem viših razreda osnovne škole.

Kreirajući igru vodili smo se sljedećim ciljevima:

• smjestiti važne povijesne ličnosti i događaje u lokalni prostor
• pružiti materijalna svjedočanstva o povijesnim zapisima koje učenici moraju sami uočiti
• aktualizirati povijesne procese i likove i na taj ih način približiti učenicima
• povezati povijesne procese poput migracija, demografskih promjena i društveno-političkih izmjena s arhitekturom, jezikom i umjetnošću
• omogućiti i potaknuti međusobnu interakciju kroz grupni rad
• pretvoriti otvoren prostor u kvalitetnu učionicu

Primjena matematike na gradskim ulicama služila je kao poveznica među lokacijama koja su izabrana kao pogodna za ostvarivanje prethodno navedenih ciljeva.

S obzirom na skupine igrača koje su nastale kombiniranjem učenika iz triju škola, glavni jezik igre bio je engleski. Za potrebe izvođenja, cjelokupna je igra prevedena na engleski jezik dok je u originalu na hrvatskom, s glumačkim dionicama na lokalnom govoru čakavskog narječja. Na taj način omogućeno je prezentiranje prostora kroz govor mjesta, a i sam jezik pronalazi mogućnost svjedočenja o povijesnim događajima i kretanju stanovništva u Istri.

Vještine kojima se učenici koriste za kretanje u prostoru obuhvaćaju orijentacijske sposobnosti, znanje o korištenju geografskih karata, razvijenu pisanu komunikaciju s tajnim pomagačem putem aplikacije Facebook Messenger na engleskom jeziku, čitanje s razumijevanjem i praćenje uputa, sposobnost zapažanja, uočavanja i povezivanja.

Struktura igre

Ideja igre temelji se na povijesnoj priči o posljednjoj istarskoj vještici Mariji Radoslović koja je spaljena u Svetvinčentu. Njezina je sudbina bila usko povezana s mletačkom patricijskom obitelji Grimani koja je u posjedu imala cijelo mjesto. Marija je bila u ljubavnoj vezi s jednim predstavnikom te obitelji te je optužena za čaranje.

Kroz sedam tematskih lokacija učenici se kreću u tri grupe pomoću karte mjesta (Slika 1.) i uputa koje primaju od Tajnih pomagača virtualnim putem tj. korištenjem njima bliske društvene mreže Facebook i aplikacije Facebook Messenger. Informacije za sljedeći korak dobivaju se tek kad se riješi postojeći problem.

Igra počinje tako da igrače u loži, nekadašnjem službenom mjestu za javne rasprave i poslove, okuplja glumac u ulozi Notara. On čita proglas u kojem je optužena pučanka Marija Radoslović te su okupljeni pozvani da ju pronađu i odluče o njezinoj daljnjoj sudbini. Svi okupljeni se zatim upućuju prema Žlinji, prostoru ispred kaštela u kojem su se nekada odigravale viteške igre. Tu se po jedan predstavnik svake škole, kao budući vođa grupe, utrkuje u vrećama i igra selekcijsku igru Tower of Hanoi (Slika 2.). Pobjednik prvi bira svoje suigrače, a ostali ga slijede. Tako formirane grupe dobivaju startne pakete sa svim potrebnim materijalima i uputama.

Tematske lokacije

Radnja igre odigrava se na sedam tematskih lokacija koje su iste za sve skupine, no redoslijed je drugačiji kako ne bi dolazilo do susretanja na njima. Na zadanim lokacijama rješavaju se matematički zadaci uz interakciju s glumcima koji im svjedoče o povijesti mjesta.

Lokacije su sljedeće:

1. Crkva svetog Vincenta na groblju

Zadatak učenika je odgonetavanje poruke šifrirane pomoću skitala (Slika 3.) koja ih upućuje na traženje geometrijskog tijela u prostoru (grob Grimanijevih u obliku trostrane prizme). O pronalasku groba obavještavaju tajnog pomagača slanjem fotografije pronađenog objekta putem aplikacije Facebook Messenger. U sljedećim koracima on im šalje zadatke: osjenčavanje grba i mjerenje te izračunavanje volumena trostrane prizme. Slijedi susret s glumcem u ulozi freskoslikara Ognobenusa Trevisanusa, autora jednog od sloja fresaka u crkvi i slušanje priče o povijesti mjesta. Slikar ih upućuje na sljedeću tematsku lokaciju.

2. Crkva svetog Roka

Na vratima crkve istaknuta je križaljka na engleskome jeziku čijim rješavanjem učenici dobivaju riječ PLAGUE (kuga) koju glasno moraju izgovoriti tri puta. Nakon toga prilazi im glumica koja personalizira bolest kugu te im govori o njoj i povijesti crkve pred kojom se nalaze. Glumica im daje mrežu geometrijskog tijela čijim savijanjem dobivaju osmerostranu piramidu koju moraju pronaći u prostoru (zvonik crkve Navještenja Blažene Djevice Marije) i obavijestiti tajnog pomagača. Sljedeći zadatak im je pronaći i fotografirati rozetni prozor na istoj crkvi. Daljnje upute vode ih na šternu koja se nalazi na istom trgu kao i crkva.

3. Šterna na trgu

Zadatak učenika na ovoj tematskoj lokaciji je izmjeriti duljinu kružnice baze cisterne i izračunati njezin promjer. Tajni pomagač ih dalje upućuje prema crkvi sv. Katarine.

4. Crkva svete Katarine

Ispred crkve ih dočekuje glumica u ulozi svete Katarine Sienske koja im priča o svom životu ne otkrivajući svoje ime. Daje im zadatak transliterirati glagoljični natpis s imenom titulara crkve (SVETA KATARINA). Nakon uspješno obavljenog zadatka uručuje im logo Galerije starog oružja Ferlin koju učenici moraju sami pronaći pomoću karte.

5. Galerija starog oružja Ferlin

Na ulazu u Galeriju nailaze na dva QR koda. Učitavanjem prvoga dobivaju informacije o nastanku galerije i njezinim eksponatima. Na drugome se nalazi sustav dviju linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama kojega trebaju riješiti. Dobivena rješenja trebaju zbrojiti te pronaći, fotografirati eksponat pod tim rednim brojem i poslati Tajnom pomagaču koji ih šalje do sunčanog sata lociranog na jednoj od kula kaštela, a vidljivog s glavnog trga.

6. Sunčani sat na trgu

Kod sunčanog sata zadatak im je, koristeći rimske brojeve na satu, pomaknuti se od određenog broja za zadani kut i u zadanom smjeru. Postupak ponavljaju četiri puta za različite smjerove i kutove te u konačnici dobivaju broj 1485. On predstavlja godinu uklesanu iznad vrata kaštela Grimani gdje se odvija posljednja faza igre.

7. Kaštel

Nakon što su se svi igrači okupili u kaštelu, nailaze na okovanu vješticu Mariju ¸ Radoslović koja poziva predstavnike grupa da joj priđu i šapće im daljnje upute. U plastu sijena koji se nalazi na sredini kaštela trebaju pronaći tri ključa za otključavanje triju prostorija unutar objekta. Svaka je grupa poslana u jednu od prostorija kako bi, rješavanjem određene zagonetke, dobila kombinaciju od tri broja s kojom se otključava jedan od četiri lokota kojima je Marija vezana (Slika 4.). Prva grupa odlazi u Kulu gdje sluša zvukove, povezuje ih s prostorom kojeg predstavljaju i koji im je vidljiv s određene pozicije u kuli. Gledajući u smjeru izvora zvuka kroz prozor kojem je pridodan određen broj dolaze do kombinacije od tri broja. Druga grupa odlazi na Tron gdje brojanjem traka u određenoj boji na grbovima dobiva kombinaciju koja otključava jedan od lokota. Treća grupa odlazi u prostor Info-punkta gdje prelijevanjem vode iz posuda od 3 litre i 5 litara trebaju dobiti 4 litre. Nakon uspješno riješenog zadatka glumica, koja utjelovljuje čistačicu dvorca, odaje im posljednju kombinaciju za treći lokot. Četvrti lokot, kao prava vještica, Marija Radoslović otključava sama i bježi iz kaštela.

Anketa

Iz priloženih grafikona vidljivo je da su učenici uglavnom jako zadovoljni posjetom Svetvinčentu i naučenom kroz igru. Većini je bilo zanimljivo, korisno i ne pretjerano teško. Učenicima se svidjelo upoznavanje grada, njegove arhitekture i povijesti kroz rješavanje matematičkih problema, a nadasve grupni rad i zbližavanje kroz komunikaciju na stranom jeziku.

Zaključak

Povratne informacije učesnika igre bile su izuzetno pozitivne te su izdvojili njezinu edukativnu vrijednost i zabavni karakter. Cijela je igra medijski popraćena i fotodokumentirana. Suradnja ostvarena na ovome projektu dobra je baza za daljnje širenje europskih iskustava i uključivanje lokalne zajednice u rad odgojno-obrazovnih ustanova.

Nataša Vinković

Drugi puta, u sklopu Inspiring Science Education (ISE) projekta, u Gimnaziji Vukovar je proveden Eratostenov eksperiment. ISE projekt financira Europska unija. Glavni cilj ovog projekta je popularizacija znanosti i prirodoslovnih predmeta korištenjem postojećih

e-learning resursa. Aktivnosti vezane uz ISE projekt u Hrvatskoj koordinira Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet.

Eratostenov eksperiment – globalni eksperiment u kojem se mjeri opseg Zemlje po meridijanu, kada Sunčeve zrake padaju na Ekvator pod pravim kutom, proveo se u sklopu ISE projekta po četvrti puta u ožujku 2016. godine. Eratostenov eksperiment proveo se diljem svijeta 21. ožujka 2016. godine, no u Hrvatskoj ga je zbog proljetnog odmora učenika bilo moguće provesti i 17. ili 18. ožujka 2016. Za provedbu ovog eksperimenta potreban je jedan štap, metar i Sunčeva sjena. Eksperiment je moguće realizirati bilo kada, uz manja odstupanja mjerenja.

Eksperiment se provodi po uzoru na Eratostena koji je još u 3. st. pr. Kr. izmjerio opseg Zemlje iznenađujuće točno, temeljem slučajnog opažanja duljine Sunčeve sjene u Aleksandriji i Sieni (današnji Asuan). Dobio je rezultat za meridijanski opseg Zemlje od

250 000 stadija. Ako uzmemo vrijednost egipatskog stadija, dolazimo do vrijednosti od

39 400 km za opseg Zemlje što je iznenađujuće točno (suvremena mjerenja kažu da je opseg Zemlje po meridijanu 40 008 km).

Eksperiment se u našoj školi provodio 17. ožujka, 18. ožujka i 21. ožujka. Prvo smo se prijavili popunjavanjem obrasca na ovoj poveznici za što nam je između ostaloga bio potreban geografski položaj Gimnazije Vukovar (45.346403 N, 19.008401 E). Zatim smo e-mailom dobili kontakt podatke škola s kojima možemo provesti mjerenje (na približno istom meridijanu). Budući da su jedino škole u Hrvatskoj eksperiment mogle provesti 17. i 18. ožujka, u te dane eksperiment smo proveli sa zamišljenom školom na Ekvatoru, jer bi udaljenost između škola trebala iznositi najmanje 200 km kako bi dobili točniji rezultat. Rezultate mjerenja razmijenili smo s dvjema školama u Hrvatskoj, s Gimnazijom Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac te sa Osnovnom školom Mokošica. Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac nalazi se na 17. meridijanu, a udaljenost od naše škole je manja od 200 km te smo se dobivenim izrazito velikim opsegom Zemlje uvjerili u netočnost takvog mjerenja. Osnovna škola Mokošica nalazi se na 18. meridijanu, a udaljenost od naše škole je veća od 200 km te smo ovoga puta dobili nešto manji opseg Zemlje od stvarnoga (oko 35 000 km) s kojim smo bili zadovoljniji. Budući da Sunčeve zrake ne padaju okomito na Ekvator 17. ožujka i 18. ožujka, simulacija na poveznici  dala nam je longitudu mjesta na kojem Sunčeve zrake padaju okomito u te dane. U dane mjerenja učenici su se podijelili u timove te su mjerenje proveli nekoliko puta prije i poslije našeg lokalnog podneva. Lokalno podne (11:43:58) odredili smo pomoću web-based aplikacije Solar Calculator. Mjerenje sjene štapa provelo se na dva različita načina: pridržavanjem štapa duljine 1 m te sa štapom zabodenim u zemlju tako da je duljina štapa iznad zemlje 1 m. Učenici su došli do zaključka kako je mjerenje sjene štapa provedeno sa štapom zabodenim u zemlju bolji odabir jer štap mora biti okomit na zemlju. Najbolji rezultat dobiven točno u vrijeme našeg solarnog podneva sa štapom zabodenim u zemlju dobili smo 18. ožujka: duljina sjene štapa 103.7 cm, kut upada Sunčevih zraka 46.0406°, opseg Zemlje po meridijanu 41 121.1 km. Rezultate bliže stvarnom opsegu Zemlje po meridijanu dobili smo u vrijeme blizu našeg lokalnog podneva što je služilo kao poticaj učenicima za razmišljanje i raspravu koja je uslijedila nakon provedenog eksperimenta. Kut upada Sunčevih zraka učenici su izračunali pomoću trigonometrije pravokutnog trokuta. Na temelju Slike 1. zaključili su da vrijedi: , gdje je duljina sjene štapa, a duljina štapa.

Slika 1.

Opseg Zemlje po meridijanu izračunali su pomoću sljedeće proporcije:

Udaljenost između škola izračunali smo pomoću Google Maps. Kutna udaljenost među školama dobivena je kao razlika upadnih kutova Sunčevih zraka dviju škola.

Nažalost, 21. ožujka bilo je oblačno vrijeme sve do 12:04 kada smo uspjeli „uhvatiti“ sjenu štapa i kroz svega dva mjerenja u 12:05 dobiti kut upada Sunčevih zraka 45.2283° te opseg Zemlje 39 965 km (uzimajući u obzir zamišljenu školu na Ekvatoru). S ovim rezultatom smo bili iznimno zadovoljni, no upitna je njegova relevantnost zbog vremena u kojem je eksperiment proveden. Iako eksperiment nismo uspjeli provesti u vrijeme našeg lokalnog podneva, rezultate mjerenja razmijenili smo s nekoliko škola u Mađarskoj te po jednom školom u Poljskoj, Crnoj Gori i Grčkoj. Svi rezultati za opseg Zemlje po meridijanu bili su različiti. Neki od njih bili su manji od stvarnog opsega, dok su neki bili izrazito veći. Jedan od razloga takvih rezultata sigurno su nepovoljni vremenski uvjeti, jer su i škole s kojima smo razmijenili rezultate mjerenja uglavnom imale oblačno vrijeme pa se ni njihovo mjerenje nije moglo provesti u lokalno podne.

Nakon provedenog eksperimenta naš rezultat mjerenja evidentirali smo na ovoj adresi.

U provođenju ovog eksperimenta sudjelovalo je deset učenika drugih i četvrtih razreda koji su se uz predan rad i istraživanje jako dobro zabavili, upoznajući se iz „prve ruke“ sa

zahtjevnošću uspješnog provođenja jednog eksperimenta. Nakon završetka proljetnog odmora učenika, Eratostenov eksperiment proveo se i uz primjenu ISE scenarija istraživačkog učenja. Radi se o pripremama za nastavu u digitalnom obliku čiji sadržaj nastavnik može mijenjati,a u kojima su integrirani i multimedijalni sadržaji. Scenariji su podijeljeni na pet aktivnosti: usmjeravanje i postavljanje pitanja, postavljanje hipoteza i dizajn, planiranje i istraživanje, analiza i interpretacija, zaključak i procjena.

Učenike su kroz eksperiment vodile i usmjeravale predmetne nastavnice: Nataša Vinković, prof. geografije i Edita Evetić, prof. matematike.

Martina Žohar

Povzetek

Učenci v šoli preživijo veliko časa in še kako pomembno je, da ga preživijo kvalitetno. To jim v oddelku podaljšanega bivanja omogoča organizacija dela, odgovorno načrtovanje in razporeditev dejavnosti ter dober učitelj, ki išče različne in zanimive strategije učenja in poučevanja.

Med sodobne didaktične pristope v osnovni šoli sodi zagotovo projektno učno delo. Z njim želimo učitelji popestriti šolsko delo  in učencem zagotoviti celostni razvoj, spodbuditi njihovo samoiniciativnost, samostojnost  ter ustvarjalnost in jim omogočiti aktivno pridobivanje lastnih izkušenj.

V prispevku predstavljamo, kako smo posamezne dejavnosti  podaljšanega bivanja izvajali skozi projektno učno delo v enem dnevu. Izhodišče je bil papir. Zastavili smo si namreč problem, kako bi lahko papir uporabljali skozi vse dejavnosti podaljšanega bivanja: sprostitveno dejavnost, samostojno učenje, ustvarjalno preživljanje časa in prehrano. Papir je postal oblačilo, pokrivalo, športni pripomoček, didaktično sredstvo, predmet ustvarjanja.

Ključne besede: podaljšano bivanje, projektno učno delo, papir

Using paper with nimble fingers

Martina Žohar, BA – Preschool Education, Karel Destovnik-Kajuh Primary School, Šoštanj, Slovenia

Abstract

Pupils spend a considerable amount of time at school, which underlines the need for quality engagement with them. Extended day programs ensure this through organized pupil activities, responsible planning and activity schedule. The programs must be led by a good teacher, who is interested in diverse and compelling learning and teaching methods.

Project work is one of the contemporary teaching methods used in primary schools. Educators use it to enrich their lessons, ensure holistic development of their pupils and foster pupils’ self-initiative, independence, creativity and experiential learning.

The article presents one extended day program where we incorporated project work in each of the usual activities. The basis for work was paper material. The question we put forward was how paper can be used for each of the extended day program activities: relaxation, independent learning, free time for creativity and meal time. Thus, paper became a hat, a piece of clothing or sports equipment, a learning tool or art material.

Keywords: extended day program, project work, paper (material)

1. Uvod

Prispevek v prvem delu predstavlja kratek teoretičen uvod o projektnem učnem delu kot načinu dela in učenja v oddelku podaljšanega bivanja. Ta učencem omogoča, da do novih znanj in spoznanj prihajajo z lastno aktivnostjo. S tem pridobivajo samostojnost in samozaupanje. V drugem delu predstavljamo primer projekta, kjer je v ospredju dogodek. Želeli smo, da učenci v projektu ob učiteljevi pomoči organizirajo dejavnosti pri pouku v PB s pomočjo papirja.

Tema za projektno učno delo se je pojavila potem, ko smo skozi različne dejavnosti z aktivnim delom in skozi izkušenjsko učenje spoznavali časopisni papir kot material za ustvarjanje, kot sredstvo za recikliranje in raziskovanje.

Pobuda učencev je bila spontana. Začeli so razmišljati in si zastavili problem, kako bi lahko časopisni papir v enem dnevu uporabljali na različne načine skozi vse obvezne vsakodnevne dejavnosti podaljšanega bivanja. Dejansko smo si tako postavili cilj, potem pa se je začela pot aktivnega razmišljanja in načrtovanja, iskanja idej, pobud, dogovarjanj, pot iskanja rešitev in reševanja problemov.

Projektno učno delo v ospredje postavlja znanje, ki je kakovostno in tako uporabno v življenju. Izvajanje projekta v podaljšanem bivanju pa ob znanju omogoča še odprto obliko učenja v šoli in učencu omogoča pridobivanje različnih kompetenc.

2. Podaljšano bivanje

Podaljšano bivanje spada med razširjen program v osnovni šoli in ima osnovo v šolski zakonodaji. Šola ga organizira glede na potrebe učencev in staršev ter v skladu s svojimi pravili. Gre za organiziran vzgojno-izobraževalni proces po pouku, ki je strokovno voden in mora vsebovati naslednje elemente: prehrano, sprostitveno dejavnost, samostojno učenje in ustvarjalno preživljanje prostega časa, ter ima jasno postavljene cilje. Ti med drugimi učencem zagotavljajo izbiranje aktivnosti, načrtovanje oziroma sooblikovanje programa posamezne dejavnosti (Podaljšano bivanje in različne oblike varstva učencev, 2005).

SPROSTIVENA DEJAVNOST je dejavnost, namenjena počitku, sprostitvi, obnavljanju psihofizičnih moči učencev. Učitelj zagotovi pogoje za sprostitev in s pomočjo učencev izbere prostor in aktivnosti glede na možnosti. Metode dela so igra, pogovor, branje, lik. ustvarjanje …

USTVARJALNO PREŽIVLJANJE ČASA je dejavnost, ki učencem omogoča ukvarjanje z različnimi vsebinami, ki učencem omogoča razvijanje ustvarjalnosti na različnih področjih in doživljanje pomena koristno izrabljenega prostega časa.

SAMOSTOJNO UČENJE je namenjeno opravljanju učnih obveznosti, organizaciji lastnega dela, poglabljanju, urjenju in povezovanju učne snovi … (Podaljšano bivanje in različne oblike varstva učencev, 2005).

3. Projektno učno delo

Projektno učno delo je didaktični sistem, ki učitelje in učence ne omejuje vsebinsko, organizacijsko, časovno ali prostorsko. Omogoča povezovanje različnih učnih vsebin in zagotavlja aktivnost. Združuje elemente učiteljevega vodenja (spodbujanje in usmerjanje) in samostojnega dela učencev (Novak, 1990, str. 22). Zato je še kako primerno za izvajanje v podaljšanem bivanju. Pripomore namreč k celostnemu razvoju učenca, kar pomeni, da enakomerno vključuje učenčev spoznavni, doživljajski in psihomotorični vidik razvoja. Učenci prihajajo do znanja aktivno z razvijanjem najvišjih miselnih sposobnosti (Pukl, 1993).

Če združimo cilje podaljšanega bivanja in značilnosti projektnega učnega dela, potem lahko ugotovimo:

• da imajo učenci možnost izbire in upoštevanja interesov;
• da jim oboje omogoča pridobivanje samostojnosti in omogoča lastno aktivnost;
• da imajo možnost načrtovanja, medsebojnega sodelovanja, povezovanja, samoorganiziranja … in učenja skozi izkušnje;
• da osvajajo nova znanja z različnih področij (medpredmetno povezovanje), pridobivajo spretnosti komunikacije, razvijajo demokratične odnose v procesu učenja ipd.;
• da se učijo koristno izrabljati svoj prosti čas in se učijo za življenje.

3.1. Nastajanje pobude

Zamisel za projekt S spretnimi rokami v papir je nastala kot posledica izvajanja različnih dejavnosti, ki so učencem omogočale spoznavanje papirja. Učenci so spoznali vrste papirja in ugotavljali njihove fizikalne in mehanske lastnosti, učili so se razvrščati odpadno embalažo in papir ponovno uporabljati kot sredstvo reciklaže oz. ustvarjanja ter izvedli raziskavo o tedenski količini prejetih reklam.

Pri evalvaciji dela smo ugotovili, da smo nevede uporabljali posamezne komponente projektnega dela. In slednje nas je spodbudilo k postavitvi prvega pravega projekta z vsemi značilnostmi in posameznimi etapami.

Papir daje veliko možnosti uporabe, z lahkoto se oblikuje/preoblikuje/reciklira, je skoraj vedno na razpolago v razredu in ponuja mnogo možnosti izvajanja različnih dejavnosti. Ob skupnih idejah učencev in učiteljice (zapisi učitelja na tablo), miselnimi izzivi ter našimi spretnimi rokami se je oblikoval namen projekta: Kako lahko papir učinkovito uporabljamo skozi vse dejavnosti podaljšanega bivanja v enem dnevu.

Iniciativa je prišla spontano s strani učencev in njihova zavzetost, motivacija je bila vidna takoj. Potrebna je bila še učiteljeva predpriprava v smislu oblikovanja širših ciljev, iskanja najprimernejših načinov in poti realizacije projekta. Potreben je bil razmislek o času, kraju izvajanja, materialu, da bi učenci z lastno aktivnostjo uresničili cilje:

• se učili planirati dejavnosti, predvidevali rešitve in posledice;
• spoznavali uporabnost papirja v različnih dejavnostih PB;
• se učili reševati probleme in pri tem pridobivali socialne in spoznavne izkušnje;
• razvijali motoriko in pridobivali zavest o pomenu gibanja;
• poglabljali zavest o recikliranju in ponovni uporabi papirja.

Tablica 1. Opis projekta (Bezjak, 2006)

3.2. Izdelava osnutka

Pred izdelavo osnutka smo se posvetili sprejemu naših skupnih dogovorov in pravil pri delu:

• bodimo izvirni in ustvarjalni;
• govori le eden, drugi poslušamo;
• spoštujemo vsako idejo;
• med seboj sodelujemo, drug od drugega se učimo.

Sprejeto idejo o projektnem učnem delu smo nadgradili z idejno skico, ki je vsebovala naslov projekta in naš končni namen. V njem bodo sodelovali vsi učenci, opredelili smo čas trajanja projekta (dve uri za posamezno dejavnost PB in dan za izvedbo) ter kraj izvedbe (telovadnica, učilnica). V nadaljevanju smo zapisali dejavnosti PB in nekatere aktivnosti za posamezno dejavnost PB ter oblikovali posamezne naloge. Poskušali smo biti čim bolj konkretni, veliko smo razmišljali in se dogovarjali. Na določenih mestih je bilo potrebno učence ustaviti v prevelikih željah in idejah ter jih s pomočjo vprašanj ali podvprašanj usmeriti na osnutek oz. na zavedanje, da imajo opraviti s papirjem, torej z materialom, ki ima svoje lastnosti.

Skico projekta smo oblikovali kot plakat in ga dopolnjevali. Ob koncu smo skico skupaj pregledali, sledil je načrt, po katerem smo izpeljali dejavnosti pred izvedbo.

Slika 1. Idejna skica z dopolnitvami.

3.3. Načrtovanje izvedbe z učenci

Idejna skica je bila izdelana in je predstavljala dobro podlago za nadaljnje delo. Učenci so

komaj čakali, da začnejo s praktičnim načrtovanjem s pomočjo kreativnega dogovarjanja in izvedbo posameznih dejavnosti oz. nalog.

V podsklop sprostitvena dejavnost 1 so bile zapisane vsebine: pogovor o projektu in pomenu gibanja za ljudi, listanje knjig o papirju in prebiranje, brskanje po spletu, listanje knjig o gibalnih dejavnostih otrok, poslušanje zgodb na temo papirja …

Na dan izvajanja bomo telovadili s papirjem oz. papir uporabili kot športni pripomoček, zato je potrebno izdelali kartončke z gibalnimi vajami, ki jih bomo uporabili pri izvajanju projekta. Sodelujejo vsi učenci, nekdo bo risal, ostali bodo sodelovali z zamislimi in demonstracijo. Dodali bomo tudi opis vaje. Učiteljica bo pri izvajanju izbrala karto, jo pokazala, prebrala opis, učenci pa bodo vaje izvajali.

Slika 2. Prelistavanje knjig

Slika 3. Kartončki za gibalne vaje

V podsklop sprostitvena dejavnost 2 je bilo zapisano: pogovor o projektu, listanje revij in brskanje na spletu o modi, risanje modelov, ogled modne revije na spletu, kreiranje modelov.

Na dan izvajanja bomo pripravili modno brv s papirjem, si naredili pokrivala in obleko ter izvedli modno revijo ob glasbi. Potrebovali bomo papir, gumice, trakove, spenjač. Pri tem bodo sodelovali vsi učenci.

V podsklop ustvarjalno preživljanje časa so bile zapisane vsebine: pogovor o projektu, brskanje po različni literaturi in spletu o papirju ter načrt za izdelavo uporabnega izdelka. Na dan izvajanja projekta bomo iz ostankov papirja naredili uporaben izdelek, ogrlico. Za izdelavo potrebujemo papir in nitke.

V podsklop samostojno učenje je bilo zapisano: pogovor o projektu, pripovedovanje o izkušnjah, ki jih imajo učenci s papirjem in z ločenim zbiranjem odpadkov, reciklaži, ogledi krajših posnetkov o pomenu ohranjanja narave.

Na dan izvajanja projekta bomo tvorili uganke, iskali rime, besede z glasom P, igrali igro vlog Dva papirja se pogovarjata, si izmišljali matematične zgodbice. To delo bo potekalo v skupinah. Učenci se bodo vanj vključevali po interesu in željah. Skupine bodo potem delo predstavile.

Učenci so predlagali izvedbo projekta v dveh sprostitvenih dejavnostih, ker za dejavnost prehrana niso imeli idej.

3.4. Izvedba načrta

Ko smo v dveh urah posamezne dejavnosti podaljšanega bivanja uresničili vse načrtovano, pripravili material, izvedli nekaj priprav, smo določili dan izvedbe. To je bil zadnji ponedeljek v mesecu marcu.

Potek dela:

Prvo uro so izdelali učenci modno brv, oblikovali oblačilo ali pokrivalo in organizirali modno revijo. Sledilo je iskanje in zapisovanje besed na P, izmišljevanje ugank, rim in tvorjenje matematičnih zgodbic ter igra vlog Dva papirja se pogovarjata. Iz zmečkanega papirja in nitke so v nadaljevanju izdelali ogrlico in v zadnji uri telovadili s pomočjo časopisnega papirja. Vse dejavnosti so potekale po načrtu. Večinoma so sodelovali vsi učenci. Bili so samostojni, aktivni in prizadevni.

Slika 4. Modna revija                Slika 5. Modna revija

Slika 6. Igra vlog                               Slika 7. Rime

Slika 8. Nakit Slika                       9. Telovadba s papirjem

3.5. Evalvacija

Pogostokrat se projektno učno delo v oddelku podaljšanega bivanja ponudi kar samo. V začetku je projekt pritegnil vse učence. Kasneje pa so se posamezniki vključevali v posamezne faze in dejavnosti.

S projektnim učnim delom smo se v razredu srečali prvič. Želeli smo, da bi dan v podaljšanem bivanju preživeli s papirjem, katerega vloga je bila različna, in sicer glede na dejavnost podaljšanega bivanja. S projektom smo želeli upoštevati interese in ideje učencev, povečati njihovo aktivnost, razvijati zmožnost načrtovanja, dogovarjanja, sodelovanja. Želeli smo dvigniti zavedanje o papirju kot o sredstvu ponovne oz. drugačne uporabe ter prispevati k temu, kako lahko koristno izrabijo čas, se pri tem dobro počutijo in osebnostno rastejo. To nam je tudi uspelo.

Seveda ni šlo vse kot po maslu. Nastajale so težave v poteku projektnega učnega dela, pri komunikaciji med učenci, pri njihovi kratkotrajni koncentraciji, prehitrem zadovoljstvu ob opravljanju dela. Največ težav pa je povzročilo vsakodnevno prihajanje in odhajanje učencev v oddelek podaljšanega bivanja.

4. Zaključek

V podaljšanem bivanju projektno učno delo res nudi veliko možnosti drugačnega dela v šoli

tako učencem kot učiteljem. Prvim nudi sodelovanje pri izbir vsebin, veliko lastne aktivnosti, učenje z izkušnjami, sodelovanje z ostalimi udeleženci, konstruktivno komunikacijo, načrtovanje … Drugi pa morajo poznati projektno učno delo, začutiti izražene potrebe učencev, jim nuditi podporo, spodbudo pri delu samem in pridobivanju življenjskih izkušenj. Tako se med učiteljem in učenci vzpostavlja vez, s katero se gradijo novi, drugačni odnosi. Pa še to. Še kako pomembna je pot skozi posamezne etape, po kateri smo skupaj prišli do uresničevanja postavljenih ciljev in udejanjanja nalog.

Rezultat našega dela je bil zanimiv, pester in razgiban dan.

Viri in literatura

Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ – od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.

Blaj, B. idr. (2005). Podaljšano bivanje in druge oblike varstva učencev v devetletni osnovni šoli. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport, Zavod RS za šolstvo.

Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.

Pukl, V. (1993). Kvaliteta učenja in znanja ob projektnem učnem delu. Vzgoja in izobraževanje, 24 (6), 7-12.

Marijana Zarožinski

Industrijsko-obrtnička škola iz Slavonskog Broda sudjeluje u dvogodišnjem projektu pod nazivom „Active, Attractive And Interactive Mathematics“.

Naime, skupina profesora iz desetak europskih zemalja „našla se“ na eTwinning portalu u zajedničkom problemu: manjak motivacije učenika da ulažu vrijeme i trud u svladavanju sadržaja nastave matematike, te manjak motivacije nastavnika da se „nose“ s nastavom u 21. stoljeću, odnosno s informacijsko-komunikacijskom tehnologijom (IKT). Kao profesorica matematike, prepoznala sam problem te uključila svoju školu kao partnera u ovaj projekt. Nakon 2 godine iscrpnog pisanja projektne prijave, u kolovozu 2015. godine projekt je konačno odobren od strane Bugarske Nacionalne Agencije. Projekt je osmišljen u sklopu programa Erasmus⁺, KA2-Strateška partnerstva. U njemu sudjeluje 8 škola, što osnovnih, što srednjih iz 8 europskih zemalja: Španjolska, Portugal, Italija, Njemačka, Estonija, Litva, Hrvatska i Bugarska. Kako je škola iz Bugarske voditelj projekta, tako je prvi sastanak projektnih timova održan u listopadu u Bugarskoj, te su na njemu dogovorene pojedinosti. Projekt će trajati dvije godine, obuhvatiti će oko 70 profesora iz 8 zemalja i oko 600 učenika u dobi od 13 do 19 godina. Osmišljavanjem projekta, partneri su usmjerili svoje napore u ispunjenje nekih prioriteta i zahtjeva Europske komisije, kao što su: poticanje inovativnih pristupa nastavi korištenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija s posebnim naglaskom na matematiku; podupiranje razvoja i dostupnosti otvorenih obrazovnih izvora; povećanje kvalitete u učenju kroz digitalnu integraciju; promicanje najbolje prakse te korist od treninga i učenja aktivnosti na europskoj razini.

Cilj projekta je razviti i implementirati poučavanje i učenje matematike, prilagođeno sposobnostima i potrebama naših učenika, putem suradnje i razmjene dobre prakse tijekom životnog ciklusa našeg partnerstva u osam partnerskih škola. Glavni rezultat projekta je digitalna platforma s materijalima izrađenim pomoću IKT-a, a koju stvara 30-tak nastavnika matematike iz ovih 8 škola.

Iza nas je veliko sedmodnevno putovanje u glavni grad Estonije, Tallin, na takozvani „teacher trainning“. Iz Industrijsko-obrtničke škole Slavonski Brod sudjelovala su sva 4 profesora matematike. Vrijeme smo provodili dijeleći dobru praksu u upotrebi IKT u nastavi matematike, kao i uspoređujući obrazovne sustave i kurikulume matematike.

Bitni linkovi za naš projekt:

• moodle platforma
• YouTube kanal
• Facebook
• Twinspace

Početkom srpnja ugostiti ćemo ŽSV nastavnika matematike Brodsko-posavske županije te im predstaviti projekt, u sklopu čega ćemo održati radionicu u kojoj ćemo kolegama pokazati alat Kahoot!

Ivana Štiglec

U prosincu 2015. godine I. gimnaziji Osijek je odobren Erasmus+ KA1 projekt, usmjeren stručnom usavršavanju nastavnika u zemljama EU.Za provođenje projekta pod nazivom Destination-European school škola je dobila financijsku potporu od 20.579,00 eura, a projekt traje godinu dana. Stručna usavršavanja su vezana za tri prioritetna područja škole, a to su poboljšanje IKT vještina nastavnika, internacionalizacija škole, te poboljšanje jezičnih kompetencija nastavnika Na stručno usavršavanje u inozemstvo odlazi devet profesora I.gimnazije, a u ovoj školskoj godini održana su četiri stručna usavršavanja.

U organizaciji Alpha College of English održan je tečaj pod nazivom Tehnologija u učionici(Technology in the Classroom) u trajanju od tjedan dana, a tečaj je pohađala profesorica stranih jezika Radmila Završki. Cilj stručnog usavršavanja bio je poboljšati vještine u uporabi određenih digitalnih aplikacija i web alata , korištenje programa s kojima su se polaznici upoznali tijekom tečaja, prilagodba gotovih programa potrebama učionice, poboljšanje metodike i kreativnosti, poboljšanje jezičnih vještina te ostvarenje kontakata s nastavnicima iz različitih europskih zemalja. U sklopu tečaja organiziran je posjet Trinity Collegu, te obilazak grada sa stručnim vodstvom i razgledavanje Guinness Storehouse.

Profesorica hrvatskog jezika Ivana Tolušić-Lacković i profesorica likovne umjetnosti Nataša Tram sudjelovale su na tečaju usavršavanja engleskoga jezika pod nazivom English for teachers (A2,B1). Na sedmodnevnom tečaju svakodnevno su se razvijale jezične vještine i usavršavalo znanje engleskoga jezika kako bi se isti mogao u što većoj mjeri iskoristiti u nastavi, te je na taj način osuvremeniti. Osim osvježavanja znanja engleskog jezika nastavnici su se upoznali i sa suvremenim nastavnim metodama, IKT alatima, kako bi osuvremenili nastavu i učinili je zanimljivijom i dinamičnijom. Također, saznali su jako puno o Irskoj, njezinoj kulturi i običajima. Posebno zanimljivo bilo je predavanje o irskom obrazovnom sustavu koje je ujedno bilo i prilika sudionicima, iz čak 14 zemalja,  da ukratko prikažu kako funkcionira školstvo u njihovoj zemlji. Tečaj je bio zamišljen tako da se u prijepodnevnim satima održavala učionička nastava koja je podrazumijevala radionice, predavanja i skupni rad. Poslijepodnevni program bio je osmišljen kao terenska nastava i omogućio je upoznavanje s irskom kulturom i društvom.Nastavnici su posjetili srednjovjekovne gradove Kilkenny i Glendalough,te kulturne institucije poput Trinity Collegea, Nacionalne galerije, Arheološkog muzeja kako bi i te sadržaje mogli implementirati u nastavu.

Matija Lucić,profesor povijesti, sudjelovao je na stručnom usavršavanju koje je bilo posvećeno primjeni web alata u nastavi,a održano je u u Pragu. Seminar je bio koristan i interaktivan,organiziran kao splet teorijskih predavanja i vježbi. Kroz predavanja polaznici su se upoznali s dostignućima IKT-a, sadržajima i aplikacijama koji su dostupni za korištenje, dok su u radionicama primjenjivali usvojeno znanje, izrađujući kvizove i web stranice.

Projekt se nastavlja početkom nove školske godine, kada još pet nastavnika I.gimnazije Osijek odlazi na stručna usavršavanja u Grčku, Italiju, Portugal i Irsku.

Web stranica projekta.

Manuela Kujundžić, Jasminka Gerin, Vesna Majdandžić, Ivana Herceg i Darko Rakić

Udruga „Suradnici u učenju“, koja promiče primjereno i svrhovito korištenje obrazovnih tehnologija u svim područjima obrazovanja te cjeloživotno učenje učitelja i nastavnika, predstavila je svoj projekt „Pet za net“ na konferenciji za medije 17. studenog 2015. godine u Dvoru.

Video 1 – Video s prve konferencije za medije u Dvoru

Projekt je proveden kroz partnerstvo udruge i tri osnovne škole u Sisačko-moslavačkoj županiji: Osnovna škola Dvor iz Dvora, Osnovna škola Davorina Trstenjaka iz Hrvatske Kostajnice te Osnovna škola “Braća Bobetko” iz Siska. U tim školama se pojavila potreba za edukacijom učenika, učitelja i roditelja, ali i za podizanjem svijesti lokalne zajednice o problemima sigurnosti na internetu. Naime, Osnovna škola Davorina Trstenjaka iz Hrvatske Kostajnice i Osnovna škola Dvor nalaze se u području od posebne državne skrbi i vrlo su niskog indeksa razvijenosti.

Projekt je dobiven na natječaju MZOS-a (Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2015./2016.), a Sisačko- moslavačka županija je bila partner i sufinancirala je projekt.

Projektom Pet za net željeli smo što bolje upoznati učenike, učitelje i roditelje o problemima vezanim za sigurnost na internetu. Učenici, učitelji i roditelji su kroz radionice i predavanje stekli znanja o odgovornom i sigurnom korištenju interneta, računala i mobilnih tehnologija. Predstavili smo udžbenike i e-udžbenike u virtualnoj učionici, priručnike za učitelje i roditelje te raznovrsnu multimediju (kvizovi, animirane priče, računalne igre, videozapise …) koja je besplatno dostupna na mrežnoj stranici projekta petzanet.HR i YouTube kanalu.

Cilj je bio i unaprijediti sposobnosti i vještine učitelja kako bi nastavni proces što više usmjerili na učenika pa smo učiteljima prezentirali Školski kurikulum – Sigurnost djece na internetu kojeg čini 80 nastavnih jednica od prvog do osmog razreda o sigurnosti na internetu. Kurikulum je podijeljen u četiri modula prema uzrastu učenika, te u pet cjelina: informacije, komunikacija, stvaranje sadržaja, sigurnost i rješavanje problema.

Osim povećanja razine znanja kroz radionice „Sigurno odrastanje u stvarnome i virtualnom svijetu​“ i „Kako se snalaziti u svijetu interneta i novih tehnologija“ , poboljšanja digitalnih kompetencija i kritičkog mišljenja o odgovornoj uporabi IKT-a kod učenika smo potaknuli kreativnost i stvaralaštvo kroz snimanje kratkih videozapisa u kojima smo se dotaknuli problema koji ih muče o sigurnosti na internetu te načina rješavanja istih.

Još jedan bitan cilj ovog projekta bio je i opremanje partnerskih škola kompletima udžbenika od 1. do 8. razreda o sigurnosti na internetu​ te opremanje škola opremom za snimanje​ kojom su učenici stvorili video uratke o sigurnosti na internetu​ kojima se i završio ovaj projekt.

Osnovna škola Dvor

Na radionicama za su sudjelovali učenici 4. razreda Osnovne škole Dvor i Područne škole Rujevac i učenici 5. razreda OŠ Dvor. Upoznali su se s opasnostima interneta, kako ih prepoznati i izbjeći, osvijestili su koliko vremena provode na internetu, koji sadržaji su za njih prihvatljivi, te na koji način komunicirati u online svijetu.

Održane su i radionice za roditelje učenika 4. razreda Osnovne škole Dvor i Područne škole Rujevac, te roditelje učenika 5. razreda. Roditelji su upoznati sa sadržajima koji su za njih pripremljeni u projektu Pet za net, upućeni su na internetske izvore na kojima mogu pronaći dodatne sadržaje za edukaciju i savjetovani su kako se nositi sa problemima koji se mogu pojaviti korištenjem novih tehnologija.

U radionici za učitelje uspješno i na vrlo zanimljiv način potaknuti su učitelji na promišljanje osobne odgovornosti za sigurno korištenje interneta. 

Održana je i video radionica u kojoj su učenici upoznati s filmskim izražajnim sredstvima, pravilima snimanja i fotografiranja, vrstama kamera, kompozicijom kadra, stvaranjem sinopsisa i knjige snimanja. Nakon uvodnog dijela učenici su se upoznali i s opremom za snimanje, te su u timovima osmislili scenarije za svoje video uratke na temu sigurnosti na internetu. Učenici koji su sudjelovali na radionici izrazili su veliko zadovoljstvo načinom na koji su radionice osmišljene i svojim postignućima. Učenici su snimili tri filma: Otmičar na mreži, Prijateljstvo i Mačak u vreći.  

Učenički filmovi nastali u ovom projektu mogu se koristiti u realizaciji nastavnih sati s temama sigurnosti na internetu. Ovakav način rada poticajan je iz više aspekata: na nastavi koristimo materijale koje su napravili sami učenici što kod njih stvara osjećaj zadovoljstva postignućima, a druge dodatno motivira; potičemo aktivno sudjelovanje učenika u školskim aktivnostima kao pozitivnu vrijednost; uključujemo roditelje u zajedničke aktivnosti sa svojom djecom; učiteljima dajemo prijedloge i materijale za izvođenje radionica.

Osnovna škola Davorina Trstenjaka

Radionicama, predavanjima, poučnim videima educirali smo učenike o važnosti interneta, kako se trebaju ponašati na internetu i koje im opasnosti prijete ukoliko ne bi poštovali pravila o korištenju interneta. Učenici su poticani na vlastitu prosudbu o tome kako se ponašaju na internetu, koliko vremena provode na internetu i u koju svrhu te ponašaju li se jednako i u stvarnom i u virtualnom svijetu.

Kako učenici najbolje uče na primjeru, projektom im je omogućeno snimanje filmova na temu opasnosti na internetu. Za potrebe snimanja filmova morali su naučiti osnovne pojmove u procesu snimanja filma, o filmskim rodovima i vrstama, planovima snimanja, knjizi snimanja, filmskim izražajnim sredstvima, režiranju, scenariju, kako dobiti ideju za film te kako ga snimiti i montirati. Istražujući, smišljajući scenarije, glumeći zadane scene, stavljajući se u „tuđe cipele“ učenici su stjecali vrijednosti za cijeli život. Shvatili su koje posljedice mogu izazvati jedna kriva riječ, slika ili video objavljen na internetu, koje se sve opasnosti kriju iza komunikacije s nepoznatim ljudima, što učiniti i kome se obratiti ukoliko se nađu u bilo kakvoj opasnoj situaciji i ono što je najvažnije, kako koristiti internet na siguran i odgovoran način.

Roditelji su upoznati s kojim se opasnostima njihova djeca mogu susresti na internetu, gdje mogu potražiti pomoć u slučaju da je njihovo dijete žrtva elektronskog nasilja te gdje mogu potražiti dodatne informacije o tome kako usmjeriti dijete na sigurno korištenje interneta kako bi na vrijeme spriječili probleme koji se mogu pojaviti prilikom uporabe IKT-a.

Učitelji su dobili savjete kako pomoći učenicima da na siguran način koriste internet. S oduševljenjem su podržali projekt svjesni kako su oni ti koji moraju poticati učenike na kritičko promišljanje o informacijama i svojim primjerom im pokazati kako odgovorno koristiti internet. Znajući kakve opasnosti prijete učenicima s interneta, ukoliko ga ne koriste savjesno i odgovorno, učitelji su zahvalni na svakom savjetu i podršci u njihovoj zaštiti i obrazovanju.

OŠ “Braća Bobetko”

U OŠ „Braća Bobetko“ u projektu su sudjelovali učenici 1., 3., 4., 5. razreda. U radionici filma su sudjelovali učenici 7. i 8. razreda, i snimili tri filma s naslovima Otmica, Maltretiranje vršnjaka i Prednosti društvenih mreža. Kroz radionice su prošli i aktivno sudjelovali učitelji i roditelji učenika.

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

Dakle, tijekom projekta ukupno je održano 12 radionica o sigurnosti na internetu za učenike, učitelje i roditelje te 3 videoradionice. Na radionicama smo educirali više od 70 učitelja, 200 učenika te 150 roditelja. Polaznici videoradionici snimili su ukupno 9 filmova o sigurnosti na internetu. Na završnoj konferenciji koja je održana 7. lipnja 2016. godine u OŠ “Braća Bobetko” u Sisku kao najbolji film proglašen je film Nestali, a možete ga pogledati na ovdje. Sve ostale filmove možete pogledati na ovoj poveznici.

Video 2 – Film Nestali

Projekt Pet za net pružio je jednake mogućnosti svim učenicima kako bi svladali zadane ishode učenja iz područja sigurnog, zakonitog i etičkog ponašanja na internetu. Ova suradnja zbližila je učenike, učitelje i roditelje kroz isti cilj i dala je projektu odličan temelj za održivost i diseminaciju.

Video 3 – Video o projektu Pet za net – NEMA GA JOŠ ALI BUDE

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

Osvrti učenika na projekt Pet za net:

Na današnjoj radionici pričali smo o tome kako biti siguran na internetu. Kada želim koristiti internet moram pitati roditelje jer moraju biti upoznati na koje stranice idem i s kim se dopisujem. Naučila sam da se ne smijem dopisivati s nepoznatim ljudima i stavljati osobne podatke svojih roditelja i prijatelja.

Dora, 4. razred

Naučila sam da ne smijemo dugo biti na internetu i ne smijemo svakome slati poruke. Radionica je bila jako zanimljiva i poučna.

Lana, 4. razred

Na radionici smo puno toga naučili, pa čak i to da ne smijemo brisati poruke koje  su uvredljive, te da se svako nasilje može prijaviti na Red Button. Meni je bilo jako zanimljivo i poučno.

Edo, 5. razred

Naučili smo da se moramo jako paziti na internetu, da na njemu moramo biti pristojni i mudri jer može doći i do nasilja i zlostavljanja. Moramo imati dobre lozinke, tako da kombiniramo brojeve, velika i mala slova. Roditelji nam  moraju znati lozinke i s kim se družimo jer su oni odgovorni za nas.

Roditelji su o projektu Pet za net izjavili sljedeće:

Vrlo poučno i interesantno. Potaknuli ste nas na razmišljanje, kako bismo i sami vidjeli gdje griješimo.

Moramo paziti na vrijeme provedeno na internetu.

Moramo paziti koje stranice nam dijete posjećuje i koliko vremena provodi na internetu.

Treba razmisliti o dobrim i lošim stranama interneta. Koristiti ga treba odgovorno i unaprijed razmišljati o svemu.

Alma Šuto

Od rujna 2015.g. Osnovna škola Zmijavci je uključena u dvogodišnji Erasmus+ projekt KA2 – strateška partnerstva pod nazivom Arts Count!. Cilj projekta je razvijanje komunikacije na stranom jeziku, matematičkih sposobnosti, ICT vještina, kreativnosti i poticanje suradnje među partnerima projekta te prihvaćanje različitosti kulture. Zadaci i aktivnosti, kako na razini škola tako i na zajedničkim sastancima, su koncipirani tako da učenici povezuju umjetnost i matematiku, koriste ICT tehnologiju i engleski jezik što utječe na razvijanje matematičkih sposobnosti , ICT vještina, kreativnosti i komunikacije na stranom jeziku. U projektu sudjeluju 4 škole iz 4 zemlje, Francuske, Španjolske, Švedske i Hrvatske ( naša škola ).

Sudjelujući aktivno u svim projektnim aktivnostima kao što su komunikacija i dogovori s kolegama iz drugih država i s kolegama iz moje škole, suradnja s roditeljima učenika uključenih u projekt, rad na projektnim zadacima sa učenicima i kolegama kao koordinatorica projekta za moju školu u prvoj godini uvidjela sam da je ovakav način učenja kako za učenike tako i za učitelje ima mnogo prednosti. Ovo je prvi međunarodni projekt u koji je moja škola uključena pa smo svi sa strepnjom ušli u njega, ali sada, na kraju prve godine, mogu istaknuti kako su projektne aktivnosti u naš kolektiv donijele jednu novu dozu entuzijazma, povezanosti i suradnje među kolegama, ali i sa učenicima i njihovim roditeljima. Prošle školske godine učitelji i učenici moje škole su imali svoje prve EU mobilnosti i to transnacionalni sastanak u Epernayu, Francuska, prvi sastanak učenika i učitelja Luraca, Španjolska i drugi sastanak učenika i učitelja Halmstad, Švedska. U nadi da će moj tekst imati pozitivan odjek i možda potaknuti neke neodlučne kolege na sudjelovanje u nekim novim projektima i ostvarivanje nekih novih EU mobilnosti rado dijelim svoje dojmove s transnacionalnog sastanka u Francuskoj i sastanka učenika i učitelja u Švedskoj.

Francuska

Na prvi i jedini transnacionalni sastanak u sklopu projekta u Epernayu, školski projektni tim je odlučio da idemo moja kolegica, učiteljica engleskog jezika Ivana Rako Vuksan i ja. Već smo se pri organizaciji putovanja susreli s prvim izazovima. Naime, naš zrakoplov je u zračnu luku Charles De Gaulle u Parizu sletio u večernjim satima pa je jedina opcija nastavka putovanja prema gradiću Erernay u Champagne pokrajini oko 120 km udaljenom od Pariza bila rent a car. Rezervaciju automobila smo, naravno, obavili online iz Hrvatske. Unatoč kišnoj noći, Ivaninom visokom stupnju trudnoće i autocesti sa šest traka, uz upute s GPS-a stigle smo na odredište bez poteškoća, izuzevši jednosatno kruženje odmah na izlazu iz zračne luke zbog krivog skretanja. U hotelu nas je dočekala mlada recepcionarka koja nije govorila engleski jezik, što je na kraju putovanja bio najveći problem, ali zahvaljujući Ivaninom poznavanju osnova francuskog jezika uspjesmo dobiti ključ od naše sobe. Sam sastanak je bio iscrpljujući, dva dana dogovaranja detalja oko projektnih aktivnosti, usklađivanja termina aktivnosti i sastanaka sa školskim kalendarima svake škole. U pauzi za ručak Francuzi su nam stigli pokazati dio Epernayja i neposrednu okolicu škole, a večeri su bile rezervirane za zajedničko druženje uz večeru. Upoznavanje kolega se, očekivano, pokazalo jako bitno za nastavak suradnje jer je malo lakše surađivati sa kolegama koje poznaješ. Kolege iz Francuske uglavnom loše komuniciraju na engleskom jeziku, a uz francuski naglasak su, meni osobno, bili teško razumljivi i oni koji govore engleski jezik. Na sreću sastanak je tečno i razumljivo vodila Španjolka Piedad, glavna koordinatorica projekta.

U obilasku škole Collège Jean Monnet – Épernay koju pohađaju učenici od 11 do 18 godina bile smo zatečene opremljenošću škole. Svaka učionica ima računala, a broj računala u učionici ovisi o predmetu za koji je učionica namijenjena. Opremljenost učionica u kojoj učenici uče tehničke znanosti, biologiju i kemiju, fiziku, strane jezik, ali i mnogih drugih učionica te knjižnice i zbornice je trenutno za nas u Hrvatskoj znanstvena fantastika. Unatoč opremljenosti francuske škole s ponosom ustvrđujem da su učenici moje škole uključeni u projekt mnogo bolji u komunikaciji na engleskom jeziku kao i u radu sa računalom i korištenjem suvremenih ICT alata.

Švedska

Moja druga mobilnost u sklopu projekta je bila na sastanak učenika i učitelja u švedskoj školi Trönningeskolan u Halmstadu na jugu Švedske. Na sastanku je sudjelovalo 6 učenika iz moje škole te učiteljica razredne nastave i engleskog jezika Ines Garac i ja. To je bio tjedan za pamćenje!

Kako smo letjeli od Splita do Kopenhagena dan prije sastanka u Halmstadu, taj dan smo iskoristili za obilazak Kopenhagena. Uz detaljne upute koje smo pronašli na službenim web stranicama grada snalaženje u Kopenhagenu je bilo jako jednostavno. Prtljagu smo ostavili u zračnoj luci u pretince za prtljagu, sve digitalno, samostalno i na karticu. Posjetili smo akvarij The Blue Planet, Tivoli Gardens, Malu sirenu, poznate ulice Nyhavn i Strøget i panoramski brodom plovili kanalima grada. Obilazak ovih, ali i mnogih drugih atrakcija kao i putovanje metroom pokriveno je Kopenhagen karticom koju smo kupili odmah nakon dolaska u zračnu luku. Oduševili su nas interaktivni sadržaji u akvariju, kao što je slikanje sa životinjama iz akvarija, a slike je moguće odmah poslati sebi na mail, snimanje videa koji imaju iste mogućnosti kao i fotografije. Vrijeme od 5 sati predviđeno za Tivoli park je učenicima bilo prekratko. Metro je jednostavan za snalaženje, točan i bez vozača što je osobito oduševilo učenike. Kako je nakon dugih zimskih mjeseci vikend bio sunčan, na sve strane po gradu smo mogli vidjeti ljude kako se sunčaju i uživaju u suncu, ne samo na plažama kao kod nas, nego u kafićima, na zidićima, klupicama, balkonima… Ljubaznost ljudi, kao i to da su svi ljudi s kojima smo komunicirali govorili engleski jezik je upotpunilo sliku grada.

Poslije zabave u Kopenhagenu pred nama je bio tjedan predviđen za rad. Ljubaznost domaćina odmah pri dočeku na kolodvoru je obećavala. U ponedjeljak je bio naš prvi radni dan u švedskoj školi. Učenici su sa svojim domaćinima došli u školu, a kako smo mi bile smještene u blizini škole, mogle smo koristiti školske autobuse. Što napisati o tim školskim autobusima, ah ah, kako ih uopće usporediti s našima, kada kod njih svako sjedalo ima pojas za vezanje, svaki učenik mirno i pristojno sjedi na svom mjestu, nitko se ne gura na ulazu ili izlazu već svi mirno čekaju svoj red da uđu, svi vozači govore engleski jezik, a prijevoz je besplatan za sve učenike. Imali smo sreće jer je taj tjedan vrijeme bilo iznimno sunčano i toplo, sunce se pojavilo nakon sedam mjeseci pa su, osim nas, i sami domaćini bili oduševljeni vremenom. Vrijeme je utjecalo i na stil odijevanja naših domaćina, kako učenika, tako i učitelja, koji je poprilično ležerniji nego kod nas. U švedskoj školi nije neobično vidjeti učenike, a ni učitelje u kratkim hlačama, topićima, ležerno i neformalno odjevene, što je nas poprilično iznenadilo. Škola i nastava općenito ostavljaju dojam ležernosti i opuštenosti, nema zvona, nema vikanja, nema teških torbi kod učenika jer su njihove knjige u školi, učenici učitelje oslovljavaju imenima, učenici mobitele s ili bez slušalica slobodno koriste u školi i na nastavi. Sve nas je to na prvu navelo na pomisao površnosti. Svaki učenik dobije svoj iPad koji po potrebi nosi u školu pa u učionicama uglavnom nema računala. Vrata od učionica, zbornice i ureda za profesionalnu orijentaciju su staklena, pitam se kako li bi to kod nas izgledalo? Svi učenici imaju besplatan ručak u školi kao i knjige i sav školski pribor potreban za rad. Opremljenost škole je takva da im i Francuzi mogu pozavidjeti.

Zbornica                                Kabinet kemije

Zbornica s dva velika kauča, kuhinjom opremljenom perilicom posuđa, velikim hladnjakom, nekoliko vrsta aparata za kavu i pećnica, mnogo okruglih stolova, računala, a veličine naše manje sportske dvorane. Pored zbornice je prostorija za sastanke, opremljena projektorom i računalom i garderoba za učitelje veličine moje zbornice, ordinacija za liječnika i ostale prostorije za ravnatelja, tajnika, računovođu. Učitelji provode dobar dio dana u školi pa smo imali priliku vidjeti one koji drijemaju na kauču, one koji zajednički rade za okruglim stolovima, one koji rade za računalom, pripremaju ručak i ručaju, piju kavu. Svi učitelji imaju kabinete s mnogo opreme potrebne za pripremanje nastave, osobne laptope koje su dobili od škole i njima je nezamislivo da nemaju baš sve što im je potrebno za rad. Nadalje, škola ima školskog liječnika, osobu koja radi s problematičnim učenicima, osobu zaduženu za profesionalnu orijentaciju koja radi s učenicima od polaska do završetka osnovne škole i koja će odrediti u kojem smjeru će se nastaviti školovanje za svakog učenika.

Zbornica

Učenici imaju državne testove svake godine, a o rezultatima tih testova, interesima i sposobnostima ovise mnoge aktivnosti učenika u školi kao i odluka u kojoj srednjoj školi učenik može nastaviti svoje školovanje. Državni testovi nisu samo bitni za učenike nego i za učitelje jer se na temelju uspješnosti učenika na tim testovima učiteljima obračunava plaća. Nastava počinje u 8:30, završava oko 15:00 sati, a sat traje 50 minuta. Do ručka je redovna nastava, poslije ručka učenici imaju izbornu nastavu i nastavu iz predmeta s kojima imaju poteškoća ili su izrazito nadareni za njih. Poslije ručka učenici se mogu odmarati u dnevnom boravku za učenike koji je opremljen kaučima, i raznim spravama za igru i zabavu. Roditelji dolaze na informacije dva puta godišnje kada učitelj, roditelj i učenik zajedeno razgovaraju o učenikovim postignućima jer sve opširne informacije imaju dostupne na internetu, a otvaraju ih pomoću QR koda.

Informacije za roditelje

Mene je najviše oduševila nastava većinom koncipirana na praktičnom radu, mali Šveđani su izrazito spretni i niti jedan učenik iza sebe neće ostaviti nered, i svaki učenik će pokupiti i najmanji papirić i baciti ga na za to predviđeno mjesto bez da ih itko od učitelja na to upozori. Informatiku kao predmet mali Šveđani nemaju nego koriste računala kroz sve predmete i mogu reći da je to jedini segment u kojem su moji učenici spretniji od njihovih. Uče strane jezike i svi govore engleski jezik. Predmeti kao što su Home Economic i Workshop nama iz Hrvatske su se osobito svidjeli. Učenici kroz predmet Home Economic uče kuhanje, čišćenje, serviranje, račun za kućni budžet, a predmetom Workshop bih rado zamijenila našu tehničku kulturu jer je to predmet u kojem se uistinu uči kroz praktičan rad. U Workshopu se uči raditi s drvetom, metalom, tekstilom, plete se, šiva, gradi, pili, brusi, sastavljaju računalne komponente i računala…

Work Shop učenički radovi

O opremljenosti tih prostorija namijenjenih tom predmetu, mi možemo samo maštati. Moji učenici su imali priliku jedan dan pohađati te predmete i to im je bilo posebno zanimljivo jer su po prvi put šivali ručno, ali i na stroju za šivanje, kuhali su, servirali i pojeli svoj ručak i, naravno, sve počistili iza sebe te izračunali koliko sve to košta po osobi. Moram priznati da su učenici iz Švedske poprilično spretniji u praktičnom radu od ostalih učenika pa čak i u radu s papirom.

Učionica Home Economic

Dvije od nekoliko učionica Work Shop

Posjetili smo dva muzeja u kojima smo imali organizirane kreativne radionice koje su sadržaje muzeja učinile zanimljivima. Mašta radi svašta pa smo se uvjerili kako i muzeji mogu vrlo lako postati zanimljiva mjesta osnovnoškolcima. Išli smo dva puta u obilazak mjesta i okolice, a naši domaćini su i za te prigode imali osmišljene poneke aktivnosti kako bi učenicima to učinili zanimljivijim. Na zajedničkom druženju učitelja, učenika i roditelja domaćina uz roštilj bile su organizirane razne sportske aktivnosti i stvarno je svatko mogao pronaći nešto zanimljivo za sebe.

Kako su učenici bili smješteni u obiteljima učenika jedna “sitnica” u ponašanju domaćina me je posebno dojmila. Svaki dan poslije nastave roditelji učenika su imali dogovor za poslijepodnevne i večernje aktivnosti na koje su ih oni vodili. Išli su na utakmice, kuglanje, ples, šetnju i zabavu u gradu, a noć prije odlaska i zajednički roštilj za sve učenike domaćine i goste.

Na povratku prema domu moji učenici su priznali da su u početku stekli dojam kako je to škola za zabavu i da njihovi vršnjaci iz Švedske sigurno nemaju znanje koje imaju oni, ali kako su se na kraju uvjerili da je taj početni dojam bio pogrešan te im se čini da su u mnogim segmentima zapravo oni u zaostatku.

Na kraju moj je dojam da je njihova koncepcija rada znatno svrsishodnija te da i mi trebamo težiti takvom školstvu i počnemo učenike pripremati za rad, a ne za kviz.

Nina Tadić

Da je svijest o nužnosti reforme našega obrazovnog sustava dosegnula najvišu razinu, svjedoči i prisutnost te teme u najširem medijskom prostoru već duže vrijeme. I dok čekamo da kurikularna reforma uđe u učionice na velika vrata, naravno da u zadanim okvirima činimo sve što možemo kako bismo nastavu učinili održivom u multimedijskom okruženju i prilagodili je učeniku 21. stoljeća.

Neke su sastavnice nastavnoga programa Hrvatskoga jezika za gimnazije teško ostvarive. Neprestano promišljajući o slobodi i odgovornosti, tražimo načine da zadovoljimo obvezne programske smjernice, zainteresiramo učenike i potaknemo ih na aktivnost i stvaralaštvo.

Renesansa i razredne e-novine

Renesansa je epoha koju gimnazijalci upoznaju u drugom razredu. Iako se njome (uključujući humanizam i predrenesansu) bavimo cijelo prvo polugodište, upravo se na primjeru te nastavne cjeline uočavaju poznate boljke našeg predmeta: jurnjava od pisca do pisca tijekom stoljeća i prihvaćanje činjenice da ćemo obilježja vremena samo dodirnuti.

Budući da je renesansa, često određivana i kao jutro novoga doba, ključna epoha europske povijesti, prošle nastavne godine (2015./2016.) pokušala sam joj dati mjesto koje zaslužuje dodatnim izvannastavnim angažiranjem učenika na projektu razrednih novina. Razredne novine u tradicionalnom smislu riječi, tj. u papirnatom obliku, nisu neka novost – i prisutne su odavno uglavnom u razrednoj nastavi. Posebnost novina koje su izradili učenici 2. a, 2. b i 2. d razreda Gimnazije „Fran Galović“ jest u spoju tradicionalnog, tipično novinarskog, i mogućnosti koje pruža nova tehnologija. Uređujući svoje stranice, učenici su na umu imali iskustvo čitanja novina: tekst je pisan u stupcima, opremljen je kao novinarski tekst, pisan je (uglavnom) publicističkim stilom i praćen slikovnim prilozima, no to su novine koje neće biti otisnute, nastale su na računalu i tako se čitaju.

Projektni zadatak

S projektom se započelo na početku nastavne godine. Obrazložila sam učenicima kako bih željela da razdoblje humanizma i renesanse zahvatimo cjelovito i napravimo jedan presjek onodobne Europe te kako bi novine bile dobar oblik za to. Masovni mediji zrcale svoju epohu bez grubog odjeljivanja sadržaja prema nekim pretincima, ladicama ili – nastavnim predmetima. Trebalo je zamisliti što bi neki vremenski putnik mogao pronaći na stranicama renesansnih novina. Učenici su dobili zadatak izraditi u paru dvije stranice novina (duplericu). U skladu s vlastitim interesima i sklonostima odabirali su temu (znanstvena postignuća (ili zablude), umjetnost, gospodarstvo, društveni život općenito, obiteljski život, vojni sukobi, epidemije, putovanja, crna kronika, tračevi, zabava…) i žanr (vijest, tematski članak, reportaža, intervju, komentar…). Jedino ograničenje odnosilo se na europski prostor i razdoblje od 14. do 16. stoljeća. I tako su umjesto dnevnih novina nastale stoljetne e-novine. Radni naslov projekta bio je Novo doba Europe. Vremena za rad na zadatku bilo je dovoljno. Pristigle učeničke radove trebalo je objediniti u cjelinu, dati svemu određenu sustavnost (kronološki, tematski, žanrovski). To je pod zimskim praznicima učinilo uredništvo koje su činile Monika Horvat (2. a), Petra Balija (2. b) i Mirta Sabol (2. d). Zajednički uradak – troje razredne novine – predstavljen je u svibnju na Danu škole i u lipnju u razredima koji su sudjelovali u projektu.

Ciljevi projekta

Projektom razrednih novina uspješno se povezuju učenička znanja s raznih područja, jezično izražavanje, upotreba IKT-a i razvijanje komunikacijskih vještina u timskom radu. Projektni su ciljevi bili: zainteresirati učenike za istraživanje i stvaranje šire slike epohe renesanse, integrirati znanja s različitih područja, poticati kreativnost i timski rad, primjenjivati IKT u učenju i stvaranju, razvijati komunikacijske vještine, ovladavati osnovnim novinarskim oblicima i upoznavati značajke publicističkoga stila.

Rezultati rada

Učenički radovi nisu ujednačene kvalitete. Kada je riječ o tekstovima, ima izvornih radova koji su rezultat istraživanja, ima onih literarno vrijednih, ali ima i tekstova većim dijelom preuzetih iz nekog mrežnog izvora. (U slučaju preuzimanja teksta učenike treba upozoriti na navođenje izvora.) I dizajn stranica oscilira kvalitetom: od autorskih radova do popunjavanja gotovih obrazaca koje nudi Publisher. Stilska se raznovrsnost očituje u osobnome rukopisu, primjeni humora i zanimljivih rješenja (npr. tehnike predviđanja poznatih događaja).

Evaluacija projekta

Evaluacija projekta provedena je internetski i učenički odgovori pokazuju da je projekt opravdao očekivanja, uloženo vrijeme i trud.

Upitnik je popunilo 42 učenika. Čak 83 posto učenika smatra da je, zahvaljujući projektnom zadatku, bolje upoznalo epohu renesanse. Projekt je na istraživanje potaknuo 83 posto učenika, a 76 posto učenika smatra projektni zadatak poticajnim za kreativno izražavanje. Rad u paru bio je zanimljiv za 67 posto učenika. Na takav i sličan način učiti i stvarati i u novoj školskoj godini želi većina učenika te ističu kako ih je projektni zadatak zainteresirao za renesansu.

Pri izradi projektnoga zadatka učenici su se koristili programima Microsoft Office Publisher, Photoshop i Word. Čak 81 posto učenika izjavilo je da je projektni zadatak pridonio boljem upoznavanju tih računalnih programa! Podatak je posebno vrijedan jer dokazuje da se informatička znanja i vještine stječu i razvijaju kada se učenike izloži situaciji u kojoj su im potrebna. Učenici su svoje zadovoljstvo projektom trebali izraziti ocjenom. Od njih 42 ocjenu vrlo dobar i odličan projektu je dalo 28 učenika.

Upitani u čemu vide najveću vrijednost provedenog projekta, učenici najčešće navode mogućnost iskazivanja kreativnosti, samostalnog istraživanja i učenja na nov način. Ističu kao vrijednost i bolje upoznavanje programa Publisher te cijene što je njihov trud bio nagrađen ocjenom. Evo nekih učeničkih odgovora:

• Mislim da je odlično što nismo samo upijali informacije “servirane na pladnju”, nego smo sami istraživali i bili kreativni.
• Kreativnost i različite ideje učenika, rad je nagrađen te potakne učenike da daju sve od sebe.
• Zanimljiviji i zabavniji pristup gradivu te sloboda odabira teme.
• Poticanje samostalnog istraživanja, kreativni pristup zadatku i vrlo široko područje koje smo mogli obuhvatiti.
• Uz rad i zabavu naučili smo nešto više o renesansi, a radom u paru mogli smo se više upoznati i zbližiti te naučiti kako je to raditi u timu, praviti kompromise kad se odlučuje o nečemu i saznati mišljenja svog para.
• Najveća vrijednost je u tome što radimo u paru koristeći i upoznavajući nove programe, učeći tako novo gradivo i poboljšavajući svoje radne sposobnosti.
• Najveća vrijednost je uloženi trud i to što smo za njega bili nagrađeni ocjenom.
• Posebno mi se svidjelo osmišljavanje dizajna za duplericu.

Postavljeno je i pitanje o slabostima projekta. Učeničke primjedbe odnosile su se na probleme vezane uz rad u paru (dogovor, raspodjela zaduženja, rokovi), zahtjevnost zadatka u vremenskome smislu (oduzima dosta vremena), nezanimljivost teme i to što su svi morali sudjelovati. Evo učeničkih kritičkih zapažanja:

• Rad u paru se na kraju svede na to da jedan od nas napravi sav posao, a drugi preuzme zasluge. U radu u paru ili u grupama može doći do nejednake raspodjele odgovornosti i količine posla.
• Problem je što su neki učenici nezainteresirani i olako shvaćaju dobiveni zadatak.
• Ponekad je teško naći provjerene informacije.
• Projekt je uglavnom odličan, jedino je gradivo dosadno po mojem mišljenju.
• Dodatno opterećenje za učenike koje oduzima i ovo malo vremena kaj imamo. Slabost projekta se odražava na dosta velikoj količini “potrošenog” vremena (pod time mislim na količinu vremena koje iskoristimo na projekt, ne smatram projekt potrošenim vremenom).
• Nisam znala raditi u programu Publisher pa je bilo problema u početku projekta.
• Slabost projekta je u tome što nije poznat u školi, tj. prezentiranje projekta.

Komentar poput Ponekad je teško naći provjerene informacije. jasno upućuje na važnost informacijskoga opismenjavanja, a poteškoće vezane uz korištenje Publishera samo pokazuju da su učenici uložili potreban napor te ovladali znanjima i vještinama koje će im sigurno dobro doći u nastavku obrazovanja.

Na kraju su učenici mogli iznijeti svoje sugestije u vezi s projektom, što je učinilo njih 28. Evo nekih prijedloga:

• Bilo bi dobro da imamo više opcija za prezentiranje teme, ne samo u obliku novina. Neki učenici su možda kreativniji na drugačiji način (snimanje filmova, intervju, mala predstava…). Možda!
• Neki učenici lakše se izražavaju ako samostalno rade pa bi bilo dobro da je i mogućnost samostalnog rada otvorena. Možda da probamo individualno jer ovako uvijek netko ne napravi ništa, a drugi u paru sve.
• Projekt bi možda mogao biti pokazan širem krugu ljudi. Učenici bi mogli isprintati novine tako da imamo i fizičku verziju novina.

Učeničke ocjene koje slijede dobro sažimaju smisao ovakvih projekata i potiču nas na nove.

• Bilo bi odlično da više gradiva obrađujemo na taj način i da se tako pripremamo za ispitno gradivo jer bismo tako više zapamtili i naučili.
• Nemam nikakav prijedlog niti sugestiju jer mi je sve bilo zanimljivo, od upoznavanja s programom i temom do rada u paru.

Marina Njerš

Gimnazija „Fran Galović“ Koprivnica prošle se godine natjecala za novac EU fondova projektom Striving for Excellence. Projekt je uspješno napisan te je Gimnazija dobila financijska sredstva za usavršavanje svojih nastavnika. Osam nastavnika išlo je na usavršavanja diljem Europe. Kako je projekt osmišljen za poboljšanje metoda poučavanja pomoću IK tehnologija i u STEM području većina nastavnika je iz prirodoslovno – matematičkog područja. Prva usavršavanja bila su u travnju i svibnju. Bojana Habek putovala je u Madrid, na usavršavanje IN-SERVICE TRAINING “Creativity in Teaching and Learning using ICT: “The Digital Classroom”, Martina Grgac bila je u Cardiffu na edukaciji Using Technology for Teaching English, Marina Njerš putovala je u Tallinn na konferenciju Tap-Swipe-Pinch in STEM, Jasmina Šandor pohađala je u Reykjaviku program Structured Study Visit Programme, a Marina Furkes u mjestu Joensuu u Finskoj bila na Get up with natural sciences! koji je uključivao i SciFest. Tijekom srpnja usavršavalo se troje nastavnika. Zvonimir Treščec je u Stockholmu bio na usavršavanju Sharing Landscapes, Maja Treščec Maček je također u Stockholmu pohađala usavršavanje Reading the City: Stockholm, a u Madrid na usavršavanje Let’s make our school more international: European Project Planning, Design, Management and Funding under Erasmus+ putovala je Irena Mlinarević. Osim što stječu nova znanja, nastavnici prezentiraju i rad naše škole.

Prvu diseminaciju nastavnici su odradili na državnom ekipnom natjecanju Mathema u Koprivnici kada su mentorima učenika prezentirali naučeno na svojim usavršavanjima, a zatim je diseminacija odrađena na Danu za znanost u Gimnaziji „Fran Galović“ Koprivnica. Članice projektnog tima prezentirale su naučeno o web alatima. Prezentacija o mobilnostima održana na Nastavničkom vijeću Gimnazije „Fran Galović“ Koprivnica može se vidjeti ovdje. Prezentacije će se održati i na županijskim vijećima, u zainteresiranim školama, te za profesore i učenike Gimnazije. Osim novih metoda rada koje su naučili (ICT područje), vrlo je vrijedno iskustvo i o obrazovnim sustavima država u kojima su bili. Upravo o tome možete čitati u ovom broju Pogleda kroz prozor.

Daniela Usmiani

U sklopu Erasmus+ projekta Srednje škole Bedekovčina pod nazivom „Prema modernoj školi“, nastavnice Daniela Usmiani i Sanja Videk prisustvovale su seminaru pod nazivom „Best Practices Benchmarking“. Seminar je održan Helsinkiju u vremenu od 11. do 15. rujna 2016. godine u organizaciji tvrtke Euneos koja već dugi niz godina (2005.) organizira edukacije za profesore.

Tema i cilj ovog seminara jest bio približiti i objasniti zašto je finsko školstvo trenutno jedno od najboljih u Europi, te kako ta nova znanja možemo iskoristiti u svojoj zemlji.

U finski obrazovni sustav i novu promjenu kurikuluma uveli su nas predstavnici KUUMA organizacije koja se bavi unapređenjem kvalitete nastave i obrazovanja općenito. Temelj novog kurikuluma je Phenomena based learning, način poučavanja u kojem učenik iskustveno dolazi do zaključaka. Učeniku se ponudi nekoliko tema vezanih uz nastavnu cjelinu, i on sam odabire koju će temu obrađivati i kako. Eksperimentira, istražuje, proučava…. Profesor je tu više kao mentor, tj. njegov je zadatak da učenika usmjeri i pokaže gdje može doći do podataka koje traži, a na učeniku je da procijeni što mu je potrebno od šume podataka koje može pronaći na internetu. Kod učenika se nastoji razviti kritičnost prema informacijama na Internetu kao i odgovornost za sve što radi. Znači, osobine koje su mu potrebne i u životu. Upoznali su nas i s načinima edukacije nastavnika kod kojih država plaća ICT agente koji po potrebi dolaze u školu i na licu mjesta pomažu profesoru i educiraju ga za uporabu novih alata.

Pa po čemu se oni razlikuju od nas?!

Škole su građene s namjerom da budu funkcionalne, ali i ugodne učenicima. Cijela škola je uređena kao topli kutak učeniku u koji on rado dolazi. U svakom kutku nalazi se fotelj ili kauč za odmor učenika, mali stolić, stol za stolni tenis, stolni nogomet. U učionicama također ima različit razmještaj klupa, niskih, visokih stolaca, u posebnom kutu fotelja ili kauč. Učenik sam izabire gdje mu je najugodnije pratiti nastavu. To uređenje učionice nismo vidjele jedino u višoj srednjoj školi.

Radionice u strukovnoj školi bogato opremljene, a pružaju usluge i vanjskim klijentima po sniženim cijenama (vlastiti restoran koji ode učenici, frizerski salon). Svaki učenik ima pravo na besplatan, kuhani obrok od čega je jedna linija samo za vegetarijance.

Učionice su prozračne, opremljene (npr. učionica za glazbenu kulturu opremljena je akustičnim gitarama, električnim gitarama, bubnjevima, miksetom,….). Profesori dijele kabinete u kojem svaki imaju svoj kutak i svatko ima svoj laptop.

Imale smo mogućnost prisustvovati nastavi i u osnovnoj i u srednjoj školi.

Ravnatelj osnovne škole Jokiniemi u Vanti proveo nas je po učionicama i objasnio da njihovi razredi se sastoje od maksimalno 15 učenika. U sklopu škole, postoji i škola za učenike s posebnim potrebama. Cilj im je što više te učenike integrirati u redoviti nastavni proces. Na svakog učenika s posebnim potrebama dolazi jedan asistent u nastavi. Škola odiše toplinom i nastava je u potpunosti prilagođena potrebama učenika. Za vrijeme našeg posjeta trajao je sat vjeronauka, istovremeno je svako dijete imalo sat kako katoličkog vjeronauka, tako i budizma, luteranske vjere i dr. Njeguje se različitost obzirom da je i stanovništvo vrlo raznoliko i to je ono što nas je oduševilo. Vjerojatno je i to jedan od razloga zbog čega su finci toliko dobri jer nije jednostavno poučavati djecu iz različitih vjerskih, rasnih, socijalnih miljea iz kojih dolaze. U sedmom razredu obavezan je predmet domaćinstvo, u učionici sa četiri u potpunosti uređena domaćinstva gdje učenici samostalno dijele poslove u pripremi obroka. Zvuči poznato?

Pošto smo obje profesorice matematike u srednjoj školi, više svog vremena provele smo u proučavanju nastave u višoj srednjoj školi Tikkurila. Ravnatelj škole objasnio nam je način organizacije škole, nastave, organizaciju nastave i uveo nas u učionice. Tri dana seminara provele smo prisustvujući nastavi, a sami smo birali koje predmete slušamo. Ostale smo iznenađene znanjem engleskog jezika i otvorenosti kako profesora tako i učenika koji su spremno odgovarali na svako postavljeno pitanje. Učenik u samoj učionici ima slobodu u smislu da može odabrati želi li zapisivati na satu ili ne. Dopušteno im je korištenje mobitela. Na pitanje učeniku za vrijeme sata matematike („Zašto ne pišete na satu?“), učenik je odgovorio da ionako sve ima u knjizi i da sad želi shvatiti gradivo.

Iznenadilo nas je da smo najveću uporabu računala na nastavi vidjeli upravo na satu povijesti. Veliki dio gradiva učenici mogu naći na web platformama. (Moodle)

Zadnje popodne proveli smo u Znanstveni centar Heureka i proveli prekrasna tri sata u razgledu izložaka iz svih područja znanosti, samostalno istražujući i eksperimentirajući koristeći razne mobile kojima se dokazuju neke fizikalne zakonitosti. Bilo je poput dječjeg igrališta. To je jedan od najvećih centara te vrste u Europi, a interesantno je da imaju i uređene učionice u kojima učenici mogu doći i održavati satove bilo kojeg predmeta i koristiti njihove izloške.

Nakon cijelog tog iskustva mogle bismo zaključiti da naši nastavnici nisu ništa lošiji od finskih, samo je društvo to koje uvelike čini promjenu, način na koji se gleda na obrazovanje u društvu. Jednostavno se prilagođavaju novim potrebama, državni je cilj da stvara mlade ljude sposobne racionalno i kritički promišljati, biti spremne na promjene, prihvaćati različitost; u Finskoj se kurikulum mijenja svakih

10 -15 godina, a kod nas?

Svaki bi nastavnik treba otići na ovakav seminar u kojem može ući u učionice finskih škola ne samo da stekne nova saznanja, već da i proširi vidike, da vidi svoje mjesto u svemu tome i unaprijedi svoje poučavanje. Toliko smo dobri koliko ulažemo u sebe i onda te vidike prenesemo na našu djecu.

Nešto slobodnog vremena provele smo u otkrivanju ljepota Helsinkija, gradu s mnoštvom atrakcija, neobičnog dizajna, zanimljive arhitekture, punog zelenila i posebnog ambijent.

Veselimo se nekom novom sličnom iskustvu.